Amer Kapetanović: Ovo je problem svih problema, idemo direktno u zid

Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) osnovano je 2008. godine kako bi omogućilo povezivanje i razvoj jugoistočne Evrope, a jedna je od rijetkih međunarodnih institucija sa sjedištem upravo u Sarajevu. Na njegovom čelu od 1. januara ove godine je Amer Kapetanović, gost nove epizode podcasta “Direktno sa Vildanom Selimbegović”.

Prethodne sedmice je boravio u Prištini, na CEFTA Weeku, čija je tema bila “Trgujmo zajedno ka Evropi”, gdje je iskoristio priliku i da se sretne sa liderstvom Kosova.

Reflektori na BiH

- Ono što CEFTA radi, a RCC pomaže je da se te barijere uklone kako bi unutarbalkanska trgovina bila veća i bez dodatnih problema. Uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog tržišta na Zapadnom Balkanu uslov je za implementaciju Plana rasta. Ne zna to baš puno ljudi, to je drugi stup. Evropska unija je rekla: “Dobro, vi želite EU. Mi vam želimo u tome pomoći, ali vi nama pokažite da možete evropske norme i standarde evropskog zajedničkog tržišta implementirati kod vas na tržištu od 18 miliona stanovnika, prije nego što postanete dio tržišta od 450 miliona. Ako na tom testu padnete, onda se bojimo da niste baš spremni da u potpunosti kompetitivno budete dio jedinstvenog ekonomskog tržišta EU”, priča Kapetanović.

U Prištini se sastao i sa kosovskim premijerom Albinom Kurtijem, koji ga je pitao kada će Bosna i Hercegovina ratificirati sporazum o slobodi kretanja s ličnim kartama. Srbija je to završila uoči prošle nove godine, kamioni, avioni, vozila i lične karte, svi prolaze. Gdje smo mi zapeli?

- Srbija je taj sporazum potpisala, u potpunosti ratificirala i prvi put omogućila građanima Kosova da sa ličnim kartama putuju i tranzituju kroz Srbiju. Mislim da je tu Srbija napravila jako ozbiljan iskorak, koji, nažalost, BiH nije pratila. Ideja je bila i ostala da svi na Zapadnom Balkanu putuju s ličnom kartom. Albin Kurti i vlada na Kosovu napravili su jako dobru stvar. U potpunosti su ispoštovali duh i slovo sporazuma koji su potpisali, ratificirali i rekli: Ok, mi znamo da BiH ima unutrašnjih problema da ukine ove vize, mi nećemo na to čekati. Mi ćemo napraviti gest koji kaže: Ok, sad su sva svjetla reflektora na vama i sva odgovornost za neprovođenje ovog regionalnog sporazuma je na vama, kaže Kapetanović.

RCC stoji iza možda najopipljivijeg regionalnog poduhvata za obične građane - smanjenja cijena i ukidanja roaminga. Drugi važan projekat je ulazak u jedinstveni sistem plaćanja EU - SEPA koji je Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji donio uštedu do 60 miliona eura na transakcijama.

- To je enormna ušteda. Imamo zdravu konkurenciju. EU je ponudila paket, mi radimo i polazimo sa jednake osnove, svi su uključeni. Ali, ko neće - bez njega se može. Ako BiH stvarno želi da se isključi iz procesa, onda će neko građanima BiH morati objasniti zašto ne koristimo beneficije SEPA, zašto naši građani ne mogu da putuju sa ličnim kartama, zašto nismo dio slobodne roaming zone EU, govori Kapetanović.

Vildana Selimbegović i njen gost Amer Kapetanović: Drugi su učili od Sjeverne Makedonije/

Nedavno je bio u Londonu, u okviru Berlinskog procesa, gdje je održana velika konferencija na kojoj je prezentirao 15 mjera. Kao jednu od najopipljivijih stvari navodi ranije dogovoreni, ali još neimplementirani sporazum o automatskom priznavanju akademskih i profesionalnih kvalifikacija u regionu. Drugi primjer je ulaganje, tj. da investicije budu u skladu sa zelenom agendom.

Na pitanje kako natjerati regionalne vlasti da ono što su potpisale primijene u praksi, Kapetanović uvodi pojam trougla transformacije.

- Prvo, ekonomija. Trenutno smo na 38 posto od evropskog prosjeka. Ako nastavimo rasti po tri posto, što je projekcija, trebaće nam 50-60 godina da ih stignemo. Moramo rasti po 10, 15, 16, 17 posto kontinuirano. Drugi vrh trougla su institucije kao stabilizator. Treba jačati institucije, uvoditi meritokratski, a ubijati klijentalistički princip. Nažalost, treći dio tog trougla transformacije, po meni je najvažniji, a to je narativ na kojem smo pali. Mi još imamo fragmentiran narativ da će jedan dio uspjeti na račun drugog, ali da nikako mi nemamo ništa zajedničko. To je onaj narcizam malih različitosti. Ubijamo se da dokažemo koliko smo različiti, a, ustvari, svi znamo da imamo puno više onoga što nas povezuje, govori Kapetanović.

Navodi i da svake godine rade istraživanje javnog mnijenja na vrlo reprezentativnom uzorku.

- Blizu 70 posto građana podržava regionalnu saradnju, što nije bio slučaj prije 7-8 godina kad smo krenuli da radimo ova istraživanja. Međutim, isto to istraživanje pokazuje drugu stvar, da se na Zapadnom Balkanu veliki broj građana boji novog rata, zato što sluša prijetnje. Zato što imate perpetualne političke krize i stalno je to na nekoj granici drame i nekog velikog kaosa i ljudi su stvarno prepadnuti. Ovdje se stalno i uporno trguje strahom. A strah je inhibitor svakog progresa i ljudskog razvoja, osobnog, a i društva. Moramo se boriti da ubijemo narcizme malih različitosti na Balkanu, da pokažemo da saradnja proizvodi novu vrijednost, kvalitet i rast. I to je, zapravo, kad bi me netko pitao šta je RCC, eto to je RCC, jasan je Kapetanović.

U Londonu je bilo zanimljivo vidjeti kako se Velika Britanija pridružila Upravnom odboru RCC-a. Kako je to primljeno u Srbiji, gdje režim posljednjih mjeseci, govoreći o obojenoj revoluciji, za sve najviše optužuje upravo Veliku Britaniju?

- Moram vam reći otvoreno, bez ikakvog uvijanja diplomatskog, ja sam imao dobar sastanak i sa predsjednikom Alekandrom Vučićem i sa ministrom vanjskih poslova Markom Đurićem. Niko nije imao nikakvu primjedbu niti institucionalnu reakciju iz Srbije. Nisam stekao dojam da Srbija ne želi u EU, niti da ne želi regionalnu saradnju, poručuje Kapetanović.

Podsjeća i na primjer Sjeverne Makedonije, koja je bila pravi frontrunner, šampion evropskog procesa.

Amer Kapetanović

- Mislim da je najveća greška koju je EU napravila u zadnjih 10 godina na Balkanu. Mislim da im je sada žao. Oni su imali poredane sve strukture pod konac. Drugi su učili od njih. Od zemlje koja je odisala eurooptimizmom, sada imamo euroskepticizam, cijeni naš gost.

Na pitanje koliki je nama Rusija problem i cijelom Zapadnom Balkanu, odgovara da Rusija može da bude remetilački faktor onoliko koliko to želi, jer ima sve poluge da to bude, posebno na Zapadnom Balkanu.

Isključeni iz procesa

- Pitanje je koliko Rusija strateški to želi i koliko dugo. Nekad mi se čini da neke stvari na Balkanu radi samo zato što može, da EU u njenom dvorištu pokaže nekoherentnost i da može da kontroliše krizu, pojašnjava Kapetanović.

Na pitanje jesu li rukovodstva Srbije, Kosova i BiH svjesna da su okružena NATO-savezom i da je još malo pa i EU oko nas, da možemo postati crna balkanska rupa, Kapetanović kaže da su svjesni ne samo da je NATO oko nas već je i Schengen oko nas.

- Mi smo zaključani u Schengenu, kaže.

Podsjetili smo i na jedan od davno obećanih ciljeva RCC-a, milion radnih mjesta ovdje, koji bi trebao zaustaviti odlazak mladih. Kapetanović kaže da tu postoji drugi problem, možda problem svih problema.

- Po projekcijama UN-ovog Populacijskog fonda, Zapadni Balkan će do 2050. godine sa 18 miliona pasti na 15 miliona stanovnika. Trenutno imamo situaciju u kojoj 24 posto mladih od 17 do 23 godine ne studira, ne školuje se, ne traži posao, dakle, potpuno je isključen iz procesa. U BiH je, 1,1 zaposleni na jednog penzionera, u Srbiji 1,4. Šta to govori? Sa ovom depopulacijom mi idemo punom brzinom direktno u zid, zaključuje Kapetanović.