Agonija zdravstva FBiH sve je dublja: Oprema stara, stručnjaci slabo plaćeni, pacijenti čekaju

Sa jednog od protesta medicinara, radnika u zdravstvu i doktora u Kantonu Sarajevo/Senad Gubelić
Situacija u zdravstvu Bosne i Hercegovine je, blago rečeno, teška, a realno gledano, na rubu propasti. Zastarjela oprema, manjak kadra, stručnjaci za zdravlje i pomoć pacijentima bijedno plaćeni, pacijenti na listama čekanja, a liste lijekova starije od sistema u kojem živimo. Kome odgovara ovakva situacija i ko u njoj profitira? Odgovor pada na one koji ništa ne rade i ne dozvoljavaju promjene, te ucjenjuju medicinske radnike, a pacijente dovode u položaj talaca. Za sve je kriva Vlada Federacije BiH, kao i pojedine kantonalne vlade i ministarstva, tvrde nam i ljudi iz struke, a i narod prepoznaje odakle vjetar udara.
Svakodnevni pritisak
U Hercegovačko-neretvanskom kantonu nastavljen je štrajk medicinskog osoblja i trajat će dok Vlada HNK-a ne ispuni uslove da se i medicinarima, kao što je bio slučaj sa ljekarima, poveća koeficijent za 0,50. Uslovi u kojima rade medicinske sestre i tehničari su teški i slabo plaćeni, smatraju u Sindikatu medicinskih radnika.
- Došlo je do skoro pa izjednačavanja plate medicinske sestre i nekvalifikovanih radnika u zdravstvu. Otprilike, razlika između radnice i medicinske sestre u HNK-u je stotinjak do 130 KM, što ovisi o mjesecu, pojasnio nam je Ismet Kodro, predsjednik Nezavisnog sindikata Kantonalne bolnice “Dr. Safet Mujić” Mostar, dodajući da se štrajk radnika nastavlja u svim zdravstvenim ustanovama HNK-a osim u jednoj.
- U štrajku su sve druge organizacije sindikata koje su posebno organizovale štrajk u svojim zdravstvenim ustanovama, a to su Opća bolnica Konjic, Dom zdravlja Mostar, Dom zdravlja Stari grad Mostar, Kantonalna bolnica “Dr. Safet Mujić” i Dom zdravlja Čitluk, istakao je Dalibor Vuković, predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu HNK-a, podsjetivši da im svima u 12. mjesecu ističe kolektivni ugovor.
- Mi do 12. mjeseca planiramo svakodnevno vršiti pritisak na ministra zdravstva, da nam ispuni naše uslove, odnosno potpiše istovjetni kolektivni ugovor kao i sa sindikatom doktora i da završimo ovu agoniju u zdravstvu. Za nju su isključivi krivci resorni ministar, gospodin Milenko Bevanda, premijerka Marija Buhač i ministar finansija Adil Šuta, tri odgovorne osobe koje još ništa nisu poduzele da zaustave ovaj štrajk, poručio je Vuković.
Ovo nije prvi put da medicinsko osoblje u HNK-u svoja prava traže na ulici, a da pacijenti, osim onih hitnih slučajeva, čekaju ili preglede rade u privatnim klinikama. Situacija u javnom zdravstvu generalno je na niskim granama. Ljekari i medicinsko osoblje traže poslove van države ili u privatnom sektoru, jednako tako i pacijenti kucaju i na jedna i na druga vrata.
- Zdravstvu trebaju korjenite promjene. Mi smo izgubili prvo u konkurenciji sa zemljama u okruženju, a zatim i sa privatnim sektorom koji daje dobre uslove za rad i koji nabavlja dobru opremu, kazao nam je prim. dr. Izet Hočko, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije Kantona Sarajevo.Naglasio je da sazivi federalne Vlade godinama ništa nisu pozitivno uradili, a na kantonalnom nivou kako gdje. Kao pozitivan primjer naš sagovornik navodi novu strukturu Ministarstva zdravstva KS-a, “ali i njih je malo koji žele nešto popraviti, pa im teško ide”.
Jedna lasta
- Da bi se desila promjena, potrebno je da se pojave i reaguju i ostali koji mogu uticati da se situacija poboljša, istaknuo je prim. dr. Hočko i pohvalio rad nekolicine.
- Sada imamo ministra koji ima puno ambicija, puno ideja i energije, međutim, nije on dovoljan sam ako nema tim, jer mnogo je ljudi koji nisu zainteresirani da se situacija promijeni.
Da u čitavom rasulu najviše trpe pacijenti, složila se i dr. Marina Berberović, predsjednica Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije u FBiH, i dodala da su tužili Vladu Federacije za diskriminaciju. Smatra i da situaciju u HNK-u treba rješavati promjenom satnice.
- Imamo FBiH sastavljenu od 10 kantona, a plaće doktora su potpuno različite. Razlike u plaćama su skoro i 50 posto, što je stvorilo veliko nezadovoljstvo, a budući da Vlada FBiH nije htjela s nama pregovarati o tome problemu i naći rješenje, stvorilo se i nepovjerenje u Vladu FBiH, kazala nam je Berberović i dodala kako sve navedeno ostavlja dojam da izvršnu vlast entiteta zdravstvo ne zanima.