Ademović za Oslobođenje: Bh. delegacija je u Parlamentarnoj skupštini NATO-a dobila status kandidata

Prošlog vikenda je u Sofiji, u Bugarskoj, održano proljetno zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-saveza. Na ovom 70. okupljanju zemalja Alijanse, Bosna i Hercegovina je imala izaslanike, predsjedavajućeg delegacije Parlamentarne skupštine BiH u PS-u NATO-a Kemala Ademovića, inače predsjedatelja Doma naroda u PSBiH, i zamjenika predsjedavajućeg delegacije Obrena Petrovića.

Petočlana delegacija

- Bosanskohercegovačka delegacija u Parlamentarnoj skupštini NATO-a dobila je status kandidata, kaže Ademović i objašnjava šta to znači: “To je novi status, koji je praktično stupio na snagu usvajanjem izmjena Poslovnika PS-a NATO-a na zasjedanju u Sofiji. Naša će delegacija biti povećana sa tri na pet članova, moći će da podnosi amandmane na akte koje razmatra PS NATO-a i moći će imati pristup većem broju i formatu sastanaka odbora i pododbora NATO-članica, izuzev stalnog odbora NATO-a”.

Kemal Ademović i Obren Petrović u Sofiji

Ne krijući zadovoljstvo, Ademović ističe da je trodnevno zasjedanje bilo poučno.

- Sva tri dana su bila organizovana i baš onako radna. Prvi dan je bio odbor za odbranu i sigurnost, drugi dan politički odbor. Na ta oba odbora su bili po prvi put vrlo značajni i iscrpni izvještaji vezani za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. Bili su dobri. Ja sam dao neke sugestije, prijedloge kako ih treba ispraviti, a čak sam i pohvalio izvještaj prezentiran na političkom odboru. Dakle, prikazano je stanje onako kakvo jeste i mislim da, kad je u pitanju NATO-put Bosne i Hercegovine, situacija je puno bolja u odnosu na prethodne dane, nekoliko mjeseci unazad ili godinu.

Po vijestima koje su stizale iz Sofije, bilo je više no jasno da je Balkanu posvećena značajna pažnja. Na ovom zasjedanju je Kosovo postalo pridruženi član Parlamentarne skupštine NATO-saveza.

- Mislim da je to reakcija na pokušaje destabilizacije regije. Sjećate se incidenta u Banjskoj, kada je paramilitarna grupa iz Srbije pokušala da vojnički uđe na Kosovo? Bio je to oružani incident, eklatantan primjer destabilizacije Kosova, na koji je kosovska policija reagovala brzo i efikasno, kaže Ademović.

Može li se Bosni i Hercegovini desiti slična situacija, pitali smo.

- Uslovno rečeno, može. Istočna granica prema Srbiji je porozna i granična služba BiH ne kontroliše u najboljoj mjeri tu granicu, imamo nedostatak gotovo 50% policijskih službenika od ukupno predviđenog broja, a to se odražava upravo na tom dijelu granice. Zato ispomoć daju pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske. Međutim, prohodnost na toj granici je oko 93%, svih migranata koji uđu u BiH. A oni pređu granicu i ne budu zabilježeni na samoj granici, nego tek negdje u dubini bosanskohercegovačke teritorije, što ostavlja prostor da se eventualno može napraviti neki sličan pokušaj prema Bosni i Hercegovini, za šta Bosna i Hercegovina nema pripremljen institucionalni odgovor kakav je imalo Kosovo. Zato mislim da bi bilo važno raditi na tome da se maksimalno ojača istočna granica ili snagama EUFOR-a, Althee ili snagama NATO-a, raspoređujući dodatne snaga NATO-a, recimo, u Brčko, i svakako popunom naše granične policije, što sam ja već pokrenuo kao inicijativu kroz Dom naroda, napominje naš sugovornik.

Jedan od uvjeta za bilo kakve popune je svakako državni budžet.

- Bilo je najava ovih dana da bi se to moglo desiti uskoro. Ja sam kod zakazivanja sjednice Doma naroda imao informacije da bi budžet mogao biti već na toj sjednici, međutim, to se nije desilo. Uslovno, postoje neke raspodjele novčanih sredstava koje treba Federacija da otkoči, a to se nije desilo, bar prema informacijama koje sam dobio, kaže Ademović.

Već u ponedjeljak planiran je u Sarajevu treći forum na visokom nivou kojim predsjedava komesar za proširenje Evropske unije Olivér Várhelyi. Šta možemo očekivati?

- Na tom forumu će sasvim sigurno biti govora o našem budžetu jer plan rasta, koji je usvojen, neće moći biti implementiran bez usvajanja budžeta. Dakle, vidim da će ipak budžet biti vrlo brzo na dnevnom redu, uvjeren je naš sugovornik.

Poruka vlastima RS-a

S obzirom na to da ne prestaju reakcije na usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a, zanimalo nas je šta ona znači za život u Bosni i Hercegovini.

- Rezolucija je dobra stvar za Bosnu i Hercegovinu i satisfakcija, prije svega, za žrtve i njihove porodice. Rezolucija nije osuda srpskog naroda. Genocid su, kaže presuda Međunarodnog suda u Haagu, počinile institucije Republike Srpske, policija i vojska RS-a, a presuđeni su odgovorni pojedinci. Međutim, treba povesti računa o institucijama, mogućoj reorganizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a. No, moja ključna poruka je sljedeća: Republika Srpska, da bi pokazala vladavinu prava, treba da ostane multietnička, da više nesrba zapošljava u institucijama RS-a, da se pobrine za sigurnost povratnika, da oni, zbog straha, vrijeđanja i oružjima i incidenata koji se dešavaju ne spavaju jednu noć u Federaciji da bi se eventualno drugu noć vratili kući. A to je poruka vlastima Republike Srpske, jasan je Ademović.

-