Sahrane i dženaze obično plaćaju najbliži: A šta sa umrlima koji nemaju porodice?

U Bosni i Hercegovini se već odavno ne isplati umrijeti. To najbolje pokazuju troškovi sahrana i dženaza i vjerskih obreda koji su prilično veliki ukoliko se ne plaća mjesečna ili godišnja članarina pokopnim društvima.

Nažalost, situacija je takva da i oni koji imaju minimalna primanja mjesečno teškom mukom izdvajaju za ukop najmilijih, a šta je tek sa onima koji nemaju nikoga. To je već posebna priča. Naime, postoji kategorija ljudi bez krova nad glavom koja zakonom nije definirana kao posebna, a to su - beskućnici.

Vjerski obredi

Također su tu i oni koji nemaju srodnike, a nisu plaćali članarinu pokopnim društvima. Šta ćemo s njima, odnosno, kako su sahrane i dženaze, te vjerski obredi ove kategorije​regulisani zakonom, pitali smo preduzeće KJKP Pokop d. o. o. Sarajevo.

Ovo preduzeće, kako kažu za Oslobođenje, obavlja tehnički dio ukopa preminulih bez srodnika ili preminulih beskućnika, temeljem ugovora koji zaključuju Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo i KJKP Pokop d. o. o. Sarajevo. Nadalje, ukop se obavlja na groblju Vlakovo ili u grobno mjesto koje preminulo lice eventualno ima obezbijeđeno odranije.

- Nadležni centar za socijalni rad snosi troškove sahrane, a procedure zavise od slučaja do slučaja, ističu iz Pokopa.

Dalje navode da kada umre korisnik socijalne pomoći, centar za socijalni rad opštine u kojoj je preminuli bio nastanjen kontaktira Pokop, koji postupa po proceduri (preuzimanje i prevoz preminule osobe), zatim centar izdaje rješenje na osnovu kojeg Pokop organizuje ukop.

- U slučaju da nastupi smrt osobe za koju bliski srodnici nemaju dovoljno sredstava da izmire troškove ukopa, porodica preminulog se obraća nadležnom centru za socijalni rad sa zahtjevom da centar preuzme troškove ukopa. U slučaju da centar prihvati njihov zahtjev, izdaje i rješenje na osnovu koga se organizuje ukop. Procedura je dalje ista kao i u prethodnom slučaju, objašnjavaju u ovom preduzeću.

Također, postoje i, kako kažu, slučajevi kada je umrlu osobu preuzeo Pokop, a za koju se duže vrijeme ne javlja srodnik ili bliska osoba u vezi s dogovorom i organizacijom ukopa.

- Tada se Pokop službeno obraća nadležnom centru za socijalni rad koji dalje poduzima istražne radnje oko provjere postojanja srodnika, te provjere da li je preminula osoba korisnik socijalne pomoći i sl. Po okončanju potrebnih procedura, centar izdaje rješenje na osnovu kojeg Pokop obavlja ukop, ističu iz Pokopa.

U slučaju da je nadležni centar za socijalni rad upoznat o vjerskoj pripadnosti preminule osobe, obavještava nadležnog vjerskog službenika za obavljanje potrebnog vjerskog obreda kod sahrane, a u dogovoru sa KJKP Pokop dogovara parcelu, kapelu i nadgrobno obilježje koje treba koristiti pri sahrani.

Izmijenjena uredba

Ukoliko je preminula osoba islamske vjeroispovijesti, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS-a ima potpisane ugovore sa Pokopnim društvom Bakije ili Društvom za pogrebne usluge Jedileri, koji dalje izvršavaju potrebne obrede. Ministarstvo je, naime, prije šest godina izmijenilo Uredbu o reguliranju troškova ukopa socijalnih kategorija kojom su definirani troškovi dženaze/sahrane/ukopa i obuhvataju tehnički dio i vjerski obred.

Tehnički dio će obavljati privredna društva s područja Kantona Sarajevo koja ispunjavaju tehničko-tehnološke uvjete obavljanja pogrebnih djelatnosti i registrirana su na području KS-a.

Kako su tada naveli, resorno ministarstvo snosi troškove tehničkog dijela ukopa do 1.170 KM, s uračunatim porezom na dodatu vrijednost. Vjerski obred ukopa će obaviti davalac usluge kojeg izabere podnosilac zahtjeva. Ministarstvo snosi troškove vjerskog dijela ukopa do 400 KM.

Džemila Busnov