270.000 radnika ima primanja manja od 1.000 KM: Šta donosi fiskalna reforma i kojim radnicima će porasti plata
Vlada Federacije BiH jučer je održala hitnu, tematsku sjednicu posvećenu fiskalnoj reformi. Federalni premijer Nermin Nikšić, međutim, kaže kako je malo preambiciozno reći o fiskalnoj reformi, o kojoj se govori od 2015, od kada Vlada traži rješenja kako da dođe do toga da se stvore pretpostavke za rasterećenje privrede i bolji materijalni status radnika.
Javna rasprava
- Usvojili smo Nacrt zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u FBiH, što je prvi korak, ključni uslov za sve druge korake u fiskalnoj reformi. Bez obzira na to kako to zvučalo, vidjeli smo kroz isplate finansijske pomoći radnicima da ne postoji širok konsenzus i spremnost za odricanje i ne vjerujem da bi rezultat smanjivanja doprinosa polučio spektakularan broj novozaposlenih u FBiH. Dakle, plan je da se zakon razmatra 27. novembra na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, a potom i na Domu naroda, nakon čega slijedi kraći rok za javnu raspravu kako bismo to okončali u ovoj godini. To je zakon koji je vezan za stručne postupke stvaranja platfome za online fiskalizaciju - fiskalizaciju u realnom vremenu. Kad uspijemo implementirati ovaj zakon, bilo bi mi zadovoljstvo da kažem da bi to bila druga zemlja u Evropi koja ima taj sistem. Želja nam je da do Nove godine usvojimo taj zakon i da stupi na snagu iduće godine, te da u najkraćem mogućem roku stvorimo pretpostavke da se implementira ta platforma i da počne primjena zakona. Pratit ćemo razvoj situacije, prihode u budžetu i na osnovu toga donositi odluku koja će nam omogućiti da donesemo zakon o izmjenama Zakona o doprinosima, gdje bismo stvorili pretpostavke za dodatno rasterećenje naših poslodavaca i bolji materijalni status radnika. Naravno da ovo samo po sebi ne rješava problem koji sam spomenuo, zbog čega smo danas imali zakon o dopunama Zakona o porezu na dohodak, koji će ići u proceduru u skraćenom postupku i gdje u odnosu na Zakon o radu i stečena radnička prava uvodimo kao neoporezivu kategoriju radni učinak radnika, kaže Nikšić.
Premijer napominje da će usvajanje tog zakona stvoriti pretpostavke da se do kraja godine donese uredba o obaveznim minimalnim primanjima radnika. Uredbom ćemo, ističe Nikšić, zaštititi 270.000 radnika koji imaju primanja manja od 1.000 KM.
- Dakle, stvorit će se pretpostavke da zajedno sa toplim obrokom i drugim primanjima imaju veća primanja od onih koja bi bila u planiranom zakonu o minimalnoj plati. Taj zakon će čekati realizaciju ovog zakona o fiskalizaciji, te će na taj način omogućiti poslodavcima da isplaćuju radnicima bolju podršku, a kad to preračunamo, i manje doprinose od onih koji bi bili kad bismo išli u radikalnu reformu od 28,5 posto. Kad bismo to uradili, prema onom što smo projektovali, poslodavci bi plaćali doprinose od 26,8 posto, pojasnio je premijer.
Dopremijer i ministar finansija FBiH Toni Kraljević rekao je da je sadašnji sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistemima iz 2009, a koji se implementira od 2010, odnosno 2011. godine.
- Možete zamisliti u tehničko-tehnološkom smislu koliko je pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tehnološkim iskoracima, tako da se po sebi nametnula reforma fiskalizacije, što je Vlada uzela kao jedno od glavnih opredjeljenja. Šta podrazumijeva Zakon o fiskalizaciji transakcija u FBiH i koji su ciljevi? Prije svega, cilj je suzbijanje poreske utaje, nelojalne konkurencije i podizanje svijesti o važnosti preuzimanja računa. Implementacijom ovog zakona omogućit će se u potpunosti elektronsko evidentiranje podataka. To donosi novum, a on se zove centralna platforma za fiskalizaciju kojom upravlja Porezna uprava i koja je posrednik svih tih podataka koji dolaze iz elektronskih i fiskalnih sistema, što maksimizira nadzor i kontrolu, te sprečava poresku utaju. A, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, punjenje prihodovne strane proračuna, ali i discipliniranje sustava. Premijer se osvrnuo na dopunu Zakona o porezu na dohodak. U članku 10. stav 4. se iza točke 6. dodaje točka 7, gdje se omogućava izuzeće dijela prihoda od poreskog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima, jer se priča vezuje za radni učinak, da svoje zaposlenike mogu honorirati kroz taj dio bez poreske presije. Taj zakon je temporalnog karaktera, dakle, od dana stupanja na snagu, od 1. 1. 2025. do 31. 12. 2025, i sama temporalnost zakona upućuje na opredijeljenost Vlade ka kompletiranju onoga što zovemo poreska reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom, naglasio je Kraljević.
Crno tržište
Vojin Mijatović, dopremijer i ministar obrta i poduzetništva, kaže da onog momenta kada se usvoje izmjene i dopune Zakona o dohotku, slijedi usvajanje uredbe, a to je nova kategorija o minimalnim mjesečnim primanjima radnika.
- Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM, ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, radnik neće moći dobiti ispod 1.200 KM. O online fiskalizaciji smo rekli sve. Nekoliko milijardi je u crnom tržištu i zapravo stupanjem na snagu zakona i početkom njegove primjene, a nadam se da će to biti polovina sljedeće godine, dolazi kraj onim poslodavcima kod kojih se fiskalni račun ukazivao rjeđe nego Gospa u Međugorju, kaže Mijatović.
Federalna Vlada usvojila je Uredbu o isplati jednokratne novčane pomoći penzionerima, te donijela zaključak kojim je obavezala Zavod PIO/MIO da od naredne sedmice krene u realizaciju i pripremu aktivnosti u isplati pomoći.
