BiH tek na početku puta: Neće biti novca bez provedbe reformi
Pomoć podrazumijeva i podršku realnom sektoru
Državni ministri su, nakon mjeseci peripetija, u utorak usvojili Reformsku agendu koja je bila ključni preduslov za dobijanje sredstava iz Plana rasta EU. No, dokument koji je poslan na evaluaciju u Bruxelles gotovo je potpuno obavijen velom tajne i nije do kraja poznato šta je tačno usvojeno, posebno kada se radi o tačkama koje su sve vrijeme bile kamen spoticanja, kao što je pitanje državnog Ustavnog suda.
SDA o ustupcima
Usvajanje Reformske agende prvo su mjesecima blokirali kantoni u kojima vlast drži SDA, a nakon što su, očito, isključeni iz odlučivanja, blokade su preuzeli ministri iz SNSD-a. Premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić za Oslobođenje je kratko naveo da ne zna šta je usvojeno, ali da je saznao da su učinjeni maksimalni ustupci SNSD-u. U nepotvrđenim medijskim objavama navedeno je da je po pitanju Ustavnog suda napisano tek da se treba reformisati, da treba riješiti pitanje stranih sudija, kao i to da se mora naći način da se poštuju sve odluke, a da nema odredbe o popunjavanju Suda kojem nedostaje dvoje sudija, jer entitet RS već dugo vremena odbija ustavnu obavezu izbora.
Optimistične poruke dolaze iz međunarodnih krugova. Luigi Soreca, šef Delegacije EU u BiH, poručio je da usvajanje Agende potvrđuje put prema Uniji koji ostaje zajednički okvir.
- Evropska komisija će pregledati Reformski plan kako bi provjerila usklađenost sa standardima EU. Ako bude odobren, BiH bi mogla biti podobna za pomoć do 976,6 miliona eura, u zamjenu za provedbu reformi, zaključio je Soreca.
Komesarka za proširenje EU Marta Kos navela je da se radi o važnom koraku za otključavanje Plana rasta EU, te da skupa “možemo ostvariti bolje ceste, jeftiniju energiju, brži internet”.
- Politička nestabilnost zaustavlja reforme, blokira put ka EU i sprečava socio-ekonomski napredak. U tom kontekstu, smatram da je odluka o usvajanju Reformske agende znak nade za građane, poručio je visoki predstavnik Christian Schmidt.
Velika je mogućnost da će se zaustaviti umanjivanje ukupnih sredstava alocijarnih za BiH, vjeruje viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost Adnan Ćerimagić. Dodaje da je, kako usvojeni dokument tako i čitav raniji proces, netransparentan i sa bh. i sa strane EU, te da ne treba očekivati da je sve dogovoreno.
- Logika Plana rasta i Reformske agende će biti takva da, kada i ako lista reformi bude odobrena od Evropske komisije i zemalja članica EU, novac neće dolaziti automatizmom, već nakon ispunjenih dogovorenih reformi. Dogovorene su u intervalu od pola godine, a do kraja 2027. U najboljem slučaju do decembra ove godine BiH će morati ispuniti određeni dio reformi kako bi dobila prvu tranšu novca zarađenog na osnovu reformi, pa do juna naredne drugu tranšu, itd. Prava borba u BiH će biti da se reforme i provedu, jer ih neće samo državni nivo provoditi već se okvirno zna da se one odnose na sve nivoe vlasti, navodi Ćerimagić.
Gledanje kroz prste
Vjeruje da će institucije Unije u nekim slučajevima, kao i bezbroj puta ranije, progledati kroz prste našoj zemlji. Ukoliko Bruxelles prihvati bh. listu reformi, ukupan nagradni fond je 917 miliona eura. Bio je i veći – milijardu i 25 miliona, ali je domaće kašnjenje već pojelo 10 posto sredstava. Lista reformi, navodno, podijeljena je na četiri cjeline - zelenu i digitalnu tranziciju, razvoj privatnog sektora, ljudski kapital i vladavinu prava.
