Magazinović: Obaranje hitnog postupka je dio plana; Vulić: Moja savjest je mirna
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na 24. hitnoj sjednici održanoj danas odlučio je da Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o javnim nabavkama i Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH razmatra u skraćenoj, umjesto hitnoj, proceduri kako su to predlagači tražili. Prijedloge izmjena ova dva zakona Predstavnički dom PSBiH u skraćenoj proceduri u prvom čitanju usvojio je sinoć na 25. hitnoj sjednici.
Predložene zakone u parlamentarnu proceduru uputili su predsjedavajući Kluba poslanika SDPBiH Saša Magazinović, predsjedavajuća Kluba poslanika SDS-PDP - Za pravdu i red Mira Pekić, predsjedavajući Kluba poslanika NiP-a Nihad Omerović, predsjedavajuća Kluba poslanika NS-BHI KF Sabina Ćudić i predsjedavajući Mješovitog kluba Jasmin Emrić.
Magazinović je tokom diskusije o hitnosti procedure kazao da se, prema procjenama, godišnje u procesu javnih nabavki u BiH ukrade oko milijardu maraka, ističući da se želi spriječiti pljačka javnog novca.
Dio plana
- Zašto je ovo hitno? Hitno je zato što već kasni 20 godina, najmanje. Zato što kažu oni koji se bave javnim nabavkama da je u tom periodu ukradeno 35 milijardi maraka. Kako je ukradeno? Tako što Zakon o javnim nabavkama predviđa simbolične novčane kazne za one koji ukradu novac iz budžeta, a kada odgovorni plate 100 do 500 maraka kazne, koliko obično to bude presuđeno za te ukradene milione, onda ne mogu poslije krivično odgovarati jer su već kažnjeni prekršajno. Zakon o javnim nabavkama je najveći štit kriminalcima u ovoj državi, jer ih štiti da ne mogu odgovarati krivično, nego plaćaju isključivo simbolične novčane kazne za ogroman kriminal koji je urade. To nije zakon. To je zaklon. Zaklon za najcrnje u ovom društvu što postoji, kazao je Magazinović.
- Obaranje hitnog postupka je dio plana, pri čemu ne tvrdim da su svi oni koji će eventualno glasati protiv dio veze kriminala i politike u krađi novca. Ne tvrdim, ali znam da je dio plana da se ovaj zakon ubije, kazao je.
Na to su reagovali poslanici SNSD-a. Sanja Vulić je rekla kako smatra uvredom stavljanje u jednaku ravan kada se kaže “da su politički miljei povezani sa kriminalnim miljeom”.
- To je direktno uvreda svima nama. Ne možete nas sve stavljati u taj koš. Nemam pojma o javnim nabavkama u smislu tendera i ostalog, i moja savjest je mirna, kazala je Vulić.
Magazinović je odgovorio.
- Da, politički i kriminalni milje su povezani. Šta je tu novo i nejasno? Je l’ vi tvrdite, gospođo Vulić, da nije? Dakle, ja sam jasno rekao, ne znam kako ste se vi pronašli u generalizovanju, da se ne odnosi na sve i da se ne može generalisati, rekao je Magazinović.
Miroslav Vujičić (SNSD) je istakao da proceduru treba vratiti u redovni proces te provesti široku raspravu i postići kvalitetan zakon koji će zaštiti i privredu i budžete.
Dobar okvir
Poslanici DF-a kazali su kako neće podržati ovo zakonsko rješenje u hitnoj proceduri, ali da će podršku imati u redovnoj.
- Svakako podržavamo potrebu da se uredi ova zakonska oblast, jer ona u sadašnjem stanju zaista omogućuje neviđene krađe, korupciju, kriminal svih vrsta, sve ovo o čemu su mnogi moji prethodnici govorili. Ovaj zakon treba staviti u redovnu proceduru ili, u najmanju ruku, u skraćenu kako bi se ostavila mogućnost da se amandmanski neke stvari poprave, kazao je Safet Kešo (SDA).
Branislav Borenović (PDP) je izrazio uvjerenje da će i značajan broj poslanika koji su diskutovali i koji imaju dilemu da li treba ići u hitnu ili u redovnu proceduru podržati sadržaj ovog zakona koji je, kako je naveo, dobar okvir da stanemo ukraj lopovluku, korupciji, kriminalu, a koje, prema njegovim riječima, organizuju upravo oni koji rukovode institucijama i koriste političke veze za zloupotrebe sistema.
Predrag Kožul (HDZBiH) pozvao je predlagače zakona da povuku prijedlog da se o zakonu raspravlja u hitnoj proceduri da bi se o zakonu raspravljalo u redovnoj “kako bi se nešto eventualno popravilo”.
- Nećemo odustati od hitne procedure zato što želimo da imamo listing kako je ko glasao o ovom pitanju, kazao je Magazinović.
Ipak, prilikom glasanja o hitnom postupku za predložene zakone 19 poslanika je glasalo za, 19 ih je bilo protiv, a jedan je bio suzdržan. To nije bilo dovoljno da budu razmatrani po hitnom postupku, pa je izglasano da budu razmatrani po skraćenom zakonodavnom postupku.
Apelacijsko odjeljenje
Dom je po hitnom postupku trebao da razmatra i Prijedlog zakona o Sudu BiH, čiji je predlagač poslanik Predrag Kojović (Naša stranka). No, prije samog glasanja o proceduri Kojović je predložio da se o Zakonu ipak raspravlja u skraćenom postupku, što je Dom u konačnici sa 17 glasova za, 14 protiv i tri suzdržana prihvatio.
Predloženim zakonom se uređuju kontinuitet postojanja Suda Bosne i Hercegovine, osnivanje Apelacijskog odjeljenja Suda BiH kao drugostupanjske instance, nadležnost, unutarnja organizacija, javnost rada, finansiranje i druga pitanja od značaja za organizaciju i funkcioniranje Suda BiH i Apelacijskog odjeljenja Suda BiH.
Predloženi zakon predviđa da sjedište Suda bude u Sarajevu, a sjedište Apelacijskog odjeljenja Suda u opštini Pale (Grad Istočno Sarajevo).
