Rezonancija američkih izbora u BiH, regionu i šire: Ni Rusija ni Turska ne vode u Evropu
Izborna utrka je u završnoj fazi
Groznica predsjedničkih izbora trese Sjedinjene Države, ali i ostatak svijeta. Da li će ova najjača svjetska sila dobiti predsjednicu iza koje stoji Demokratska stranka Kamalu Harris ili će u Bijelu kuću sjesti biznismen Donald Trump koga podržavaju republikanci? Izbori su 5. novembra. Više od 42 miliona glasača već je iskoristilo mogućnost ranog glasanja. U međuvremenu, stotine glasačkih listića su oštećene, jer su najmanje tri glasačke kutije zapaljene. A predsjednika bira Izborni kolegij, a izbornike ili elektore u Kolegij delegira svaka savezna država ovisno o broju stanovnika. Sve elektore u jednoj državi osvaja onaj koji pobijedi u toj državi, osim u Nebraski i Maineu. Kandidat/kinja za pobjedu mora dobiti većinu elektora, odnosno njih 270.
Opasne nakane
Prema BBC-u (Izvor 538/ABC News) i podacima od 28. oktobra, u nacionalnim anketama sa 48 posto vodila je Harris, dok je Trump imao podršku od 47 posto. Prema The Economistu, Harris je vodila sa 48,9 posto u odnosu na Trumpa koji je imao podršku od 47,5 posto. Na kladionicama Trump je u priličnoj prednosti. Svakako, ankete i kladionice imaju i prednosti i mane, te ne zacrtavaju budući ishod nekog događaja. A istraživanje Valicona pokazuje da na Zapadnom Balkanu Harris najveću podršku ima u Hrvatskoj, zatim u Sloveniji. U našoj zemlji, Harris na mjestu predsjednice želi vidjeti 36 posto ispitanika, dok je 32 posto za Trumpa. U Srbiji, Trumpa kao budućeg predsjednika vidi čak 49 posto ispitanika, dok Harris uživa podršku samo 13 posto. U sve četiri zemlje, procenat onih koji se ne bave pitanjem američkih izbora je od 25 do 38 posto. No, onaj ko preuzme Bijelu kuću zasigurno će odrediti i smjer kretanja globalne politike i poziciju Zapadnog Balkana.
Prof. dr. Nikola Samardžić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu smatra da je u odnosu na Zapadni Balkan, administracija Joea Bidena uspostavila kontinuitet s Trumpovom, ali su se međunarodni odnosi poremetili tako da Trump pokušava da iskoristi rusku agresiju na Ukrajinu kako bi osnažio svoj međunarodni front populista i diktatura.
- Bidenova Vlada je nastavila da podržava populiste i toleriše ruske i kineske maligne utjecaje zarad očuvanja mira i manjih dobiti, a mislim pre svega na teritorijalnu integraciju nezavisnog Kosova. Podrška Vučića i Dodika Putinu, saradnja s komunističkom Kinom ili podrška grada Sarajeva Hamasu - a to je sve isto - Sjedinjene Države očigledno posmatraju događaje u širem planu, prepuštajući detalje EU koja je duže od decenije bez jasne i zajedničke spoljne i bezbednosne politike, smatra prof. dr. Samardžić i dodaje da će Trump sigurno iskoristiti sve naše slabosti.
Uvjeren je da je većina Balkanaca, koja priželjkuje još jednu čvrstu ruku, za Trumpa, bez obzira na nacionalnost.
- Ali, Trump će biti samo još jedan činilac anarhije, ili entropije. Populizam je zlo. Izbegavajući nasilje, populisti oduzimaju pamet, duh, razum, osećaj odgovornosti za zajednicu, i efikasnije i brže sarađuju nego demokratije. Mađarska je i dalje članica EU, dok je EU diplomatija podrškom populistima i verskim fanaticima, tokom litija, zaustavila integraciju Crne Gore, upozorava profesor.
Naglašava da su izbori u SAD-u najvažniji za budućnost BiH, gdje svaka odluka koja vodi promjeni složene i neefikasne strukture upravljanja izaziva nezadovoljstvo najmanje jedne polovine.
- Dayton je grobnica BiH i ovoga dela sveta, gde nacionalno prebrojavanje ostaje jedino prihvatljivo opredeljenje za budućnost, poštivanjem jedne izmišljene prošlosti i negovanjem izmišljenih identiteta. Verovatno su uznemireni i u Bruxellesu. Populizam je zaraza. Da slobodno protumačim “mandarinov paradoks” - etičku parabolu koja ilustruje poteškoće u ispunjavanju moralnih obaveza kada je moralna kazna malo verovatna ili nemoguća - da li biste dopustili da mandarina ubiju u Kini, a da se nasledi njegovo bogatstvo u Evropi s natprirodnim uverenjem da će sve ostati tajna - da li je takva odluka ispravna ili moralna, objašnjava prof. dr. Samardžić.
Upozorava da ni BiH ni Srbija ne raspolažu institucionalnim kapacitetom kojim bi se pripremile za Trumpov povratak, a s Rusijom i Turskom nećemo moći u Evropu.
Dr. Adnan Huskić, predavač na SSST-u, kaže da bi izbor Harris zapravo bio nastavak politike i administracije Bidena, tako da do nekih velikih pomjeranja ne bi došlo.
- Imali biste kontinuitet politike iz posljednje četiri godine. Ono što je pozitivno kod izbora Harris je što bi to vrlo vjerovatno značilo i dodatnu stabilizaciju odnosa između SAD-a i Evrope, što samo po sebi ima pozitivan utjecaj na stabilnost u regiji, jačanje njene prozapadne orijentacije i snažnije vezivanje za Zapad, ističe dr. Huskić.
Sa druge strane, Trumpova politika spram Evrope je poznata, čak i kada govorimo o sigurnosnoj strukturi ili arhitekturi Zapada, posvećenosti NATO-u.
- Garancija Sjedinjenih Država, koja je na neki način bila fundament sigurnosne arhitekture u Evropi, nastavila bi se smanjivati sa Trumpom i to bi imalo utjecaja i na sveukupnu političku dinamiku u regiji. Došlo bi do jačanja alternativnih glasova, posebno političkih, onih stranaka koje zastupaju antievropske ili proruske stavove. Imali biste i jačanje onih struktura koje tvrde da se treba u potpunosti odvojiti od SAD-a, okrenuti Istoku, kao što je AfD u Njemačkoj. Jačali bi i oni koji tvrde da je vrijeme za uspostavu nove arhitekture u Evropi. Međutim, ni tu ne vidimo naznake u kojem bi smjeru ta uspostava išla. Vjerovatno bi izbor Trumpa učinio tu diskusiju mnogo bitnijom, govori dr. Huskić.
Antizapadne snage
Postoji mogućnost i za promjenu pristupa u regiji. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ističe dr. Huskić, već igra na tu kartu dodjeljivanjem određenih koncesija za izgradnju bliskim krugovima Trumpa, osobi koja, osim što je showman i biznismen, u stanju je proizvesti promjenu politike ukoliko nešto odgovara njegovom poslovnom interesu. Teško je, naglašava, procijeniti da li bi to dovelo do promjene politike spram BiH, ali promjena politike prema Vučiću dodatno bi zakomplicirala odnose sa Kosovom, ohrabrila Srbiju u asertivnijem stavu prema zaštiti sopstvenih interesa, a time i ekstenziju politike od koje se nikada nije odustalo, politiku tzv. velike Srbije. Jasno je, kaže dr. Huskić, da bi takva vrsta politike stvorila jaz u Evropi, posebno između tradicionalnih država članica i SAD-a. Stvorio bi se jaz između Zapada i onih koji podržavaju Trumpa i suverenizam, kao što je Viktor Orbán, ali i Vučić, tačnije, onih snaga koje su antiliberalne, iliberalne, snaga koje su u suštini vrijednosno antizapadne.
