Kako je zapravo počela obnova luka koji krasi Mostar: Stari je bio i ostaje spomenik mira
“Ja pogođen nisam, ni umro ni pao, samo sam morao skočiti dole, nastavit ću tačno tamo gdje sam stao, izronit će Stari za one što ga vole...”. Pjesma simboličnog naziva “Stari”, koju su otpjevali Zlatan Fazlić Fazla, Mladen Vojičić Tifa, Kemal Monteno, Mo Selection i skakačka legenda Emir Balić, bila je prije mnogo godina podrška i apel da svjetski poznati luk ponovo krasi Neretvu, povezujući obale hercegovačkog bisera. I izronio je Stari most u Mostaru prije 20 godina zahvaljujući dobronamjernim Mostarcima, Bosancima i Hercegovcima koji su uz pomoć prijatelja iz cijelog svijeta istrajali u namjeri da civilizacija pobijedi.
Apel cijelom svijetu
A obilježavanje dvadesete godišnjice obnove Starog mosta počelo je prigodnim programom u nedjelju navečer u Centru za kulturu Mostar i to u organizaciji Centra za mir i multietničku saradnju.
Izloženi su paneli, njih 30, s fotografijama Starog mosta kroz vrijeme, promovirana knjiga nekadašnjeg gradonačelnika Mostara Safeta Oručevića “Dnevnik mimara”, te premijerno prikazan film “Stari most - spomenik mira” reditelja Ahmeda Imamovića, za koji su scenarij napisali Alija Behram (on je bio i narator) i Samir Nožić.
Promocija knjige “Dnevnik mimara” sublimira desetogodišnje aktivnosti s ciljem obnove Starog mosta, kao i ideju da taj projekat okupi svijet, a most postane i bude spomenik mira.
Knjiga “Dnevnik mimara” Safeta Oručevića dokumentirana iz prve ruke u potpunosti skida veo s procesa ponovne izgradnje. Nije ovo samo knjiga o obnovi već i o ideji, pravednijem i boljem Mostaru, Bosni i Hercegovini i svijetu. Izgradnja mosta nije počela ujedinjenjem gradske administracije, niti uz blagoslov hrvatske politike u Mostaru, čemu svjedoči ova knjiga. Safet Oručević i njegova administracija borili su se za multietnički Mostar, pa su u obnovu uključili ne samo Bosnu i Hercegovinu već cijeli svijet. Osim što je autentično svjedočanstvo obnove, knjiga govori o viziji jednog čovjeka da se mostom povežu narodi, države i kontinenti. Ona otkriva složenost i veličinu poduhvata obnove, rečeno je na promociji.
I novinar i publicista Alija Behram to potvrđuje. Podsjetio je za Oslobođenje i na to da je Stari most mogao biti napravljen i ranije, ali...
- Imali smo situaciju da je Hans Koschnick, tadašnji evropski upravitelj, ponudio sredstva Evropske unije da napravi Stari most. Međutim, politički predstavnici Srba i Hrvata nisu se baš obazirali na tu ideju. Zato je tadašnji gradonačelnik Safet Oručević odbio i čekao priliku te insistirao na tome da se Stari most radi zajednički, dobrom voljom i Bošnjaka i Srba i Hrvata i drugih koji nastanjuju obale Neretve. To je morao biti simbol oko kojeg ćemo se ponovo okupiti. Druga situacija je bila kad je došao tadašnji predsjednik Turske Sulejman Demirel i rekao da će Turska ponovo izgraditi Stari most. Oručević je kazao: “Gospodine predsjedniče, vi budite prvi graditelj, a mi ćemo pozvati cijeli svijet da gradi.” Ta ideja je bila veličanstvena oko koje smo se svi okupili u gradu Mostaru. I dočekali smo to vrijeme, jer je most svojina svih građana, ispričao je Behram.
Pucnji u dušu
U okviru obilježavanja prikazan je i dokumentarni film “Stari most - spomenik mira”. Između ostalog, u njemu su prikazani autentični snimci nastali na položaju HVO-a prilikom granatiranja i rušenja Starog mosta, javljanje Alije Behrama u program Radija Bosne i Hercegovine, uz izjavu Safeta Oručevića i poruku: “Ovo su pucnji u dušu svakog Mostarca, zločinci će za ovo odgovarati jednog dana”, a film donosi i mnogo zanimljivih zapisa iz vremena obnove Starog mosta.
Behram kaže da su došli i u posjed filma koji direktno govori o učešću Hrvatske vojske u rušenju Starog mosta.
- Taj snimak su nam prodali veterani nije bitno iz kojeg grada Hrvatske. Tu se vidi kako navode tenkovsku posadu HVO-a i sprave, te ih obavještavaju o redoslijedu pogodaka, kaže on.
Domaćini su ugostili i predstavnike Svjetske banke i UNESCO-a, a Behram im poručuje da Mostar nije završena priča i da mu treba njihova pomoć da se uklone ruševine iz samog središta grada, koje su ostaci dvostruke agresije.
