Prvo obilježavanje godišnjice genocida nakon Rezolucije UN-a: Počast žrtvama odaje se širom svijeta

Srebrenica, New York, Izložba/Emir Suljagić/x
O Srebrenici uči čitav svijet/Emir Suljagić/X
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Mjesec juli u znaku je sjećanja na najmanje 8.372 ubijenih 1995. godine u najvećem zločinu počinjenom u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Genocid u Srebrenici trajna je lekcija i opomena čovječanstvu. Prvi put godišnjica genocida, i to 29, obilježava se nakon što je Generalna skupština UN-a usvojila Rezoluciju kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom komemoriranja i sjećanja na genocid u Srebrenici. U sjedištu UN-a (East River, New York) jučer je otvorena izložba posvećena žrtvama genocida i njihovim porodicama.

Posljedice genocida

“Putem fotografija, ličnih predmeta i videomaterijala nastojimo prikazati mučna iskustva koja su dovela do smrti žrtava, kao i stalne borbe njihovih preživjelih članova porodica koji nastavljaju živjeti s posljedicama genocida”, saopćili su iz Memorijalnog centra Srebrenica i Stalne misije BiH pri UN-u.

image

U sjedištu UN-a otvorena je izložba/Emir Suljagić/X

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Izložba će biti otvorena do 12. jula. A kao i ranijih godina, bh. dijaspora i prijatelji naše zemlje širom svijeta počeli su aktivnosti obilježavanja godišnjice genocida. Proteklog vikenda u Guildfordu, u blizini Londona, održan je Marš mira. Članovi naše dijaspore odazvali su se pozivu koji su uputili Mujo Delić, njegova porodica i prijatelji, te su dvosatnom šetnjom i prigodnim programom odali počast žrtvama srebreničkog genocida. Održan je i historijski čas. Strahote koje je doživio kao devetogodišnjak u Srebrenici ispričao je Alen Suljić. Sa majkom i dva brata uspio je preživjeti genocid. Njegov otac, nažalost, nije. Prošle sedmice u njemačkom gradu Ulmu održan je program “Svijet pamti Srebrenicu - Lekcije iz genocida u Evropi”. U švicarskom gradu Neuchâtelu u nedjelju je održan tradicionalni Marš mira dug osam kilometara. U Zürichu će biti održana i panel-diskusija, a u Genevi komemoracija. U nedjelju je u Parizu održan Peti marš mira u organizaciji udruženja Međunarodna solidarnost Bosna i Hercegovina - Francuska. U Australiji je, kako ističe Vijeće bosanske zajednice New South Wales, usaglašeno obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici. Obilježavanje će trajati od 6. do 13. jula.

13. jula predviđen je obilazak stratišta u Potočarima, te Kravici, Kasabi, Pilici, Branjevu, Petkovcima i Orahovcu, ističe Alivuković

U našoj zemlji, također, počele su aktivnosti obilježavanja 29. godišnjice genocida. U Tuzli je jučer otvorena izložba “Mrtvare”, nastala u okviru zajedničkog projekta MC Srebrenica i bh. fotografa Armina Durguta. Prvi put desetodnevni program zajednički organizuje više institucija, ustanova, udruženja i neformalnih grupa građana. Većina događaja održava se u Bosanskom kulturnom centru Tuzla. Za sutra je planirana promocija knjige “A bili su samo djeca” autora Husejina Omerovića, dok će 10. jula biti organizovana mirna šetnja “8372 za Srebrenicu”.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
image

Izložba će biti otvorena do 12. jula/Emir Suljagić/X

Sekretar Organizacionog odbora za obilježavanje 29. godišnjice genocida u Srebrenici Nermin Alivuković kaže nam da je na sastanku održanom prošlog utorka usaglašen konačan program obilježavanja. Sa realizacijom se počelo u martu, a planirano je da aktivnosti traju do sredine septembra. Smatraju da se o genocidu u Srebrenici ne treba govoriti samo u julu. A pored dženaze i komemoracije, glavna aktivnost je svakako Marš mira koji se ove godine održava 20. put. Tradicionalno, kolona kreće 8. jula iz Nezuka prema Potočarima. Kako kaže naš sagovornik, procijenjeno je da će ove godine biti oko pet hiljada učesnika. No, uzevši u obzir da je do sada prijavljeno gotovo 3.000 učesnika, u OO vjeruju da će broj biti i daleko veći. Alivuković dodaje da MC Srebrenica, kao i ranijih godina, organizuje niz aktivnosti s ciljem očuvanja sjećanja na žrtve genocida.

Alivuković kaže da je značaj Rezolucije ogroman, jer će buduće generacije kroz zvanične programe imati mogućnost da uče i spoznaju istinu. Alivuković ističe da od naredne godine možemo očekivati zajednički protokol za unificirano obilježavanje godišnjice genocida širom svijeta.

U Zagrebu je otvorena putujuća izložba “Priče iz Srebrenice”, a izložba će proći i gotovo svim gradovima BiH.

- Jedna od najznačajnijih aktivnosti ovogodišnjeg programa je i polaganje kamena temeljca ispred sjedišta UN-a za Cvijet Srebrenice, koji će na simbolički način govoriti o genocidu u Srebrenici, objašnjava Alivuković i dodaje da će i ove godine biti održano više maratona, kako biciklističkih tako i trkačkih.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

image

Veliki broj učesnika na Maršu mira u Guildfordu/Facebook

Centralni događaj planiran je za 11. juli. Komemoracija počinje u 10.30 sati, a očekuje se prisustvo domaćih i visokih zvanica iz cijelog svijeta. Za sada, službeno je dolazak najavila ministrica iz Katara, a u narednim danima OO očekuje i ostale najave. Za 17. juli planiran je obilazak stratišta u Trnovu. Posljednja aktivnost bit će u Zagrebu, gdje će 20. septembra biti održan performans “Cvijet istine i nade”.

Nekompletna tijela

Emza Fazlić iz Instituta za nestale osobe BiH ističe da su do sada dobili saglasnost za ukop 14 žrtava genocida. Spisak će biti otvoren još dan-dva, ukoliko se porodice žrtava koje su identificirane ipak odluče za taj korak. U Komemorativnom centru u Tuzli nalazi se 11 žrtava koje su identificirane putem DNK metode i od porodica, ali porodice još nisu smogle snage za ukop. Također, u Komemorativnom centru se nalazi i 49 žrtava koje su identificirane​ putem DNK metode, ali porodice nisu pristupile zvaničnoj identifikaciji.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Najmlađa žrtva je Beriz Mujić, koji je imao 17 godina kada je ubijen. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u proljeće prošle godine. Najstarija žrtva je Hamed Salić, koji je ubijen u 68. godini. Od 15. do 22. jula vršit će se i reekshumacije. Ponovo će se otvoriti mezari 78 žrtava.

- Nekim porodicama ubijenih, kako same kažu, proces reekshumacije bolniji je od prvog ukopa, kaže Fazlić.

 

- Razlog zašto se porodice teško odlučuju na ukop je činjenica da su u najvećem broju slučajeva pronađena nekompletna tijela. Porodicama izuzetno teško pada činjenica da moraju ukopati jednu, dvije ili tri kosti najmilijih, objašnjava Fazlić.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja