Bilo bi sjajno da BiH bude nova članica NATO-a, ali... - "To je za sada daleki cilj"

Jedan od dva ključna vanjskopolitička cilja naše zemlje jeste članstvo Bosne i Hercegovine u Sjevernoatlantskom savezu. Iako je postalo i zakonska obaveza, političkih prijepora o članstvu ne nedostaje. Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH i predsjedavajući Komisije za saradnju sa NATO-om BiH, ističe da se “politika otvorenih vrata NATO-a potvrđuje članstvom Švedske u Sjevernoatlantskom savezu”.

Geografija je jasna

- Za BiH to znači da jednom kada mi ispunimo uvjete i dođemo do unutarnjeg političkog konsenzusa, možemo računati na isti pristup od Sjevernoatlantskog saveza. Vjerujem da će taj trenutak doći, s obzirom na geopolitičke silnice unutar Europe, oko nas, tako da kad se pogleda geografija koja okružuje BiH, to je geografija NATO-a. Mi smo u tom, kako ga zovu, mekom trbuhu i neupitno je da li smo u sferi interesa NATO-a. Sad je samo pitanje kada ćemo zauzeti svoju poziciju za stolom zemalja članica. A to ovisi isključivo o nama, jer NATO ne prisiljava nikoga, nudi, a mi smo u akcijskom planu za članstvo, odnosno MAP-u. Kako budemo reforme brzo u BiH donosili i provodili, toliko će i NATO biti spreman za članstvo, kaže za Oslobođenje Brkić.

Potcrtava kako se vidjelo na slučaju i Švedske i Finske, koje su mnogo organiziranije, bogatije, vojno spremnije države, da se ne mogu izbjeći političke prepreke.

- Stoga nije nikad zdravo za gotovo, nego jednostavno treba raditi na tome svakodnevno, da se stvore uvjeti za članstvo, naglašava Brkić.

Vojnopolitički analitičar Đuro Kozar smatra da je velika stvar što je Švedska postala 32. članica NATO-a, a to je, kako kaže, još veća stvar i za NATO.

- Sad NATO ima pod kontrolom cijelo Baltičko more, izuzev nekoliko manjih prostora koje drži Rusija, kaže Kozar.

Dodaje da bi bilo sjajno da poslije Švedske i Bosna i Hercegovina, kao 33. zemlja, uđe u članstvo NATO-a.

- To je nešto što bi bilo odlično za Bosnu i Hercegovinu, ali mislim da je za sada to još daleki cilj. Zašto? Pa, zato što je trojka, kao partner u državnoj vlasti sa Dodikom i Čovićem, izašla u susret Dodiku i, umjesto da ima za cilj ulazak u NATO, stavljeno je saradnja s NATO-om. To je velika razlika i to nas odmiče od NATO-a, jer mi već dvije godine nismo poslali program reformi koji nam je uvjet da budemo bliže tom savezu, ističe Kozar.

On naglašava da Bosna i Hercegovina treba da uđe u NATO, jer joj je tamo mjesto, a saradnja s Alijansom se odlično odvija, jer “članice NATO-a pomažu u modernizaciji OSBiH i mi se na NATO oslanjamo kao da smo i članica”.

Veliki dan

- Politika otvorenih vrata koju NATO sprovodi je vrlo važna i za sve članice, a također i za Bosnu i Hercegovinu, kada se zna da mi još do kraja nismo izvršili ono što moramo da uradimo vezano za NATO. Švedska je jedna vrlo kredibilna zemlja i ovo je poseban, rekla bih, dan i za NATO i za Švedsku, da je tako jedna važna država koja izlazi na Baltičko more postala članicom najvećeg vojno-političkog saveza, naglašava prof. dr. Dijana Gupta, predsjednica Atlantskog vijeća BiH.

Prof. dr. Dijana Gupta: Politika otvorenih vrata je važna

Kada je u pitanju članstvo BiH, Gupta smatra da ovaj proces moramo da ubrzamo.

- Nekako smo svjedoci kroz medije da se sad sve više spominje put BiH u EU, a ja nalazim da se paralelno mora raditi i na našem putu u NATO, da zaokružimo još ovaj ostatak što se traži od nas vezano za reforme. Mislim da BiH ne smije da bude zemlja na čekanju, ističe Gupta.