Kampanja je pojela 11,3 miliona maraka, ali to nije sve: "Mnoge partije imaju te tzv. crne fondove kojim se kupuju glasovi"
Iz SNSD-a su prijavili bar pola miliona KM manje nego je utrošeno/Didier Torche
Političke stranke potrošile su na izbornu kampanju više od 11,3 miliona maraka. Podatak je to koji se navodi u informaciji o podnesenim postizbornim finansijskim izvještajima političkih stranaka, nezavisnih kandidata i finansiranju izborne kampanje za opšte izbore 2022. godine.
Od 90 stranaka koje su učestvovale na izborima, njih 83 predale su kompletan finansijski izvještaj, dvije stranke djelimičan, dok sedam stranaka nije podnijelo izvještaj. Nula KM troškova izborne kampanje, iako su neke od njih sada parlamentarne, prikazalo je 26 stranaka.
Demantijem na istinu
Iz Transparency Internationala BiH ističu da, prema njihovim procjenama, prijavljeni iznos utrošenih sredstava značajno odstupa od stvarno potrošenog novca.
- Samo ću navesti nekoliko primjera. SNSD je prijavio 1,54 miliona maraka ukupnu potrošnju, iako smo mi procijenili da su na bilborde, oglase u medijima i Facebooku potrošili najmanje dva miliona maraka. Dakle, ne računajući troškove štampanja i drugih vidova propagande. Također, SDA je, prema našim procjenama, prikazala oko 220 hiljada maraka manje (1.517.734,80 KM, op. a), a u stranke koje značajno odstupaju treba uvrstiti PDP (726.961,67 KM, op. a) i SDS (363,014.11 KM, op. a). Zanimljiv je primjer Stranke za BiH koja je prijavila 427 hiljada maraka, a koja je nekoliko dana pred izbore demantovala naš podatke kada smo tvrdili da su potrošili oko 420 hiljada maraka. Oni su tada govorili da su potrošili oko 106 hiljada maraka, eto, ispostavilo se da je naša procjena tačna, navodi Damjan Ožegović iz TIBiH.
Ističe i da je neprikazivanje potrošnje i nedostavljanje izvještaja CIK-u značajno ispitati i sa aspekta finansiranja političkih partija. Upravo iz ovih razloga, kaže Ožegović, trebao bi se Zakon o finansiranju političkih partija unaprijediti kako bi se povećala transparentnost i uvela veća kontrola.
- Ono što je značajno jeste i da mnoge partije imaju te tzv. crne fondove koje ne prikazuju. Upravo tim novcem se kupuju na terenu glasovi birača ili se na drugi način pridobija podrška birača, kaže Ožegović.
Među strankama koje su u izvještaju prikazane sa nula potrošenih konvertibilnih maraka je i Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića.
Vukanović kaže kako je to vjerovatno greška koja je došla prilikom obrade u Centralnoj izbornoj komisiji, jer izvještaj je dostavljen na vrijeme.
- Naš knjigovođa koji to vrlo revnosno i pedantno prati, a upravo sam provjeravao sa njom kad sam vidio tu informaciju, kaže da su naši troškovi iznosili 41 hiljadu i nešto maraka. Od toga je 25 hiljada bilo plaćanje takse, a oko 16 hiljada maraka je bilo plaćanje zakupa prostorija, štampanja flajera, plakata, olovaka, majica. To je bila naša kampanja, kaže Vukanović, dodajući da nisu imali ni jedan zakupljen termin u bilo kojem mediju.
Vukanović je uvjeren i da je sigurno potrošeno više od prikazana 11,3 miliona maraka.
- To su novci koji su iskazani, a treba imati u vidu da režim u RS-u, a vjerovatno i velike stranke u FBiH, najveći dio novaca troše iz crnih fondova koje imaju i gdje se ne prikazuju razni troškovi od kupovine glasova, biračkih odbora i drugih vrsta korupcija i zloupotreba. Svi znamo da se dešavaju, ali se oni nigdje ne mogu vidjeti u papirima, dodaje Vukanović.
Inače, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na jučerašnjoj sjednici donijela odluku o utvrđivanju rezultata posrednih izbora u Dom naroda PSBiH iz RS-a. Preciznije, CIK je ponovo priznao sporni listić od kojeg ovisi peti delegat iz RS-a u državnom Domu naroda, pa tako liste SNSD-a i PDP-a imaju po 12 glasova. Ovom odlukom ispoštovana je odluka Suda BiH kojom je CIK-u naloženo ponovo odlučivanje o izboru delegata iz NSRS-a. Za odluku su glasala četiri člana CIK-a, dok su tri (Irena Hadžiabdić, Vlado Rogić i Vanja Bjelica-Prutina) bila protiv.
Hadžiabdić je tokom diskusije kazala da ovu odluku ne može podržati.
- Meni ovo danas izgleda kao da mi, sa istovjetnim stavovima koje je Sud BiH već cijenio, Sudu BiH vraćamo predmet na ponovni postupak, a zapravo bi trebalo biti obrnuto. Protivim se ovakvoj odluci CIK-a BiH, kazala je Hadžiabdić.
Biće žrijebanja
Rogić je kazao kako dolaze do kritične tačke za CIKBiH, a to je hoće li poštovati odluke Suda BiH, Apelacijskog odjela ili neće.
Član CIK-a BiH Ahmet Šantić rekao je da ostaje dosljedan odluci koju su izglasali prvi put.
- Iz dosadašnje prakse CIK-a BiH, ovakav glasački listić se smatra važećim. Nikakve izmijenjene okolnosti se nisu desile u odnosu na odluku koju smo donijeli prvi put, smatra Šantić.
Predsjednik CIK-a BiH Suad Arnautović tvrdi da CIK poštuje Sud i svaku odluku Suda će provesti.
- Sud je nama naložio da ponovno odlučimo. Dakle, vratio nam predmet da ponovo odlučimo. Mi time uvažavamo odluku Suda, zaključuje Arnautović.
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je skandalozno da oni koji treba da budu ogledalo zakonitosti i kredibiliteta, poput CIK-a BiH, u kontinuitetu tumaraju kroz pravne propise.
