Zemlje regiona lakše uče jedne od drugih nego od Finske

O tome kakvo je poslovno okruženje u regionu pa i u BiH, koliko je bitno raditi na njegovom poboljšanju, ali i kako vidi ekonomsku budućnost regiona, razgovarali smo sa Violetom Jovanović, direktoricom NALED-a.

Poslovno okruženje

Naime, Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) je nezavisno, neprofitno i nestranačko udruženje koje se zalaže za bolje uslove poslovanja u Srbiji i regionu, a Jovanović je boravila u posjeti BiH kako bi prenijela pozitivne prakse u kreiranju zakona o društvenom, odnosno socijalnom poduzetništvu.

- NALED je javno-privatna organizacija koja okuplja privredu, lokalnu samoupravu, civilno društvo. Sva tri sektora zajedno rade na kreiranju što boljeg poslovnog okruženja, što znači da radimo na tome da bude što manje birokratije, da propisi budu pogodni za sve one koji posluju, zapošljavaju, plaćaju porez u Srbiji, od mikropreduzeća, preduzetnika do velikih investitora. NALED je već 18 godina prepoznat kao izbor dobrih, pouzdanih rješenja, onih koja su rezultat dijaloga i koja su usaglašena na način da su dobra i da odgovaraju državi, privredi, ali i građanima. Također, učestvovali smo u donošenju velikog broja propisa, ukidanju ili pojednostavljenju različitih procedura, a između ostalog, imali smo ulogu i u donošenju Zakona o socijalnom preduzetništvu u Srbiji jer se u našoj agendi aktivno bavimo i različitim socijalnim kategorijama, malim biznisima, onima kojima je najpotrebnija podrška da bi mogli da iskorače na tržište rada i da se osnaže, istakla je Jovanović.

Dodala je kako oni pomažu u unapređenju poslovnog okruženja kako u Srbiji, tako i u regiji, pa i u BiH.

- NALED je 2012. uz podršku GIZ-a napravio regionalnu platformu koja uključuje i oba entiteta u BiH, te zajedno radimo na tome da poslovno okruženje bude bolje i to na način da razmjenjujemo te dobre prakse, ali na jednom vrlo praktičnom nivou. Tako da je, naprimjer, kroz taj mehanizam, Srbija učila od Sjeverne Makedonije kako da unaprijedi svoj sistem izdavanja dozvola. To je u nekom trenutku u Srbiji bila rak-rana našeg poslovnog ambijenta, trebale su vam četiri godine u prosjeku da dobijete dozvolu da nešto gradite. Mi smo tad na iskustvu iz Sjeverne Makedonije napravili elektronski sistem i uspjeli da taj, rekla bih, decenijski problem, riješimo u Srbiji. Kroz tu platformu dosta učimo jedni od drugih, evo ovaj zakon o socijalnom preduzetništvu je također jedan od primjera, a sa Ministarstvom preduzetništva, razvoja i obrta FBiH radimo na mnogim temama poput BFC certifikacije opština, istakla je Jovanović.

Dodaje da su ovu saradnju nadogradili sa različitim drugim inicijativama, a jedna se tiče i razmjena znanja u oblasti inspekcijskog nadzora.

- Sarađujemo sa inspektoratom iz vaše zemlje na način da prenosimo iskustva iz Srbije da bismo pomogli u tom segmentu unapređenja rada kako bi inspekcija bila efikasna, moderna,ali i da bude podrška privredi, da praktikuje tu edukativnu i funkciju podrške uz kontrolnu i kaznenu, dodala je ona.

Digitalizacija i umjetna inteligencija su u fokusu svih oblasti, sektora, institucija i organa pa tako i NALED-a.

- Za nas je digitalizacija zajednički nazivnik za većinu reformi na kojima radimo i uspješnih reformi koje smo pomogli da se pokrenu i provedu. Jer ona uvodi efikasnost i transparentnost u način rada. Digitalizacija gradi baze znanja u državi, tako da u svakom trenutku raspolažete podacima u realnom vremenu. Digitalizaciju preporučujemo i kao alat za razmjenu u okviru naše regionalne mreže i dosta se dobrih rješenja upravo dešava na toj liniji. Ono što je samo važno jeste da sva ta rješenja mora da prati javno-privatni dijalog koji treba da krene prije nego što se napravi nacrt propisa, istakla je Jovanović.

Posebno je naglasila angažman Ministarstva preduzetništva, razvoja i obrta FBiH koje je pokrenulo proces donošenja nacrta zakona o društvenom preduzetništvu.

- Nadamo se da će ovaj proces kod vas da rezultira jednim dobrim, usaglašenim rješenjem, odnosno zakonom koji će regulisati oblast društvenog preduzetništva. Mi ćemo nastojati sa svoje strane i kroz ovaj EU projekat (Zajedno za kulturni turizam) koji zajedno provodimo, da to propratimo i da to, nadamo se, bude podstrek i institucijama u Srbiji, da ubrzamo rad na donošenju programa i mjera podrške s kojima se kasni, kaže Violeta.

Prema njenim riječima regionalna saradnja je izuzetno bitna i može pomoći da se sve zemlje brže kreću, pogotovo ako im je cilj Evropska unija i generalno uvođenje standarda na svim nivoima.

- Mnogo je lakše kad učimo jedni od drugih, pogotovo mi koji smo i teritorijalno bliski, a bliski su nam i dalje i okviri funkcionisanja naših administracija u donošenju propisa. Mnogo je lakše da pogledamo u Hrvatsku ili u Bosnu nego da učimo od npr. Finske ili nekih zemalja koje su nam i kulturološki daleko, da ne spominjemo druge barijere. Tako da smo mi kroz ovu regionalnu platformu jako mnogo toga uspeli da razmijenimo. Recimo, mi smo od Hrvatske gledali njen sistem online fiskalizacije koji je konačno zaživio u Srbiji. Sistem uređenja sezonskog rada smo također gledali u Hrvatskoj i Mađarskoj pa smo napravili kod nas u Srbiji za poljoprivredu. Sad se taj model replicira brzo u Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji u oblasti turizma. Tako da ima jako mnogo dobrih rešenja i potrebni su nam upravo ovakvi formati da kroz njih razmjenjujemo znanja i iskustva, kaže Jovanović.

Inovacije

Dodala je kako rijetko vidimo efekte kada se potpišu sporazumi između dva ministarstva, obično ostane samo na potpisu.

- Ovakvi formati u kojima rade srodne organizacije i ljudi koji se lako razumiju i sarađuju, kao što je i naša regionalna platforma, to su pravi mehanizmi koji uz malo podrške mogu mnogo da urade, naglasila je Jovanović.

Kada je u pitanju ekonomska budućnost regiona, ona je kazala:

- Ekonomska budućnost je sigurno u daljem razvoju privrede, u inovacijama, to nam je neophodno. S tim da tu uvijek treba razmišljati o maloj privredi, o mikrobiznisima. Mi smo svi u trci za investicijama i to je legitimno, ali mislim da i na primjeru BiH možemo da vidimo kako treba podsticati mali biznis i preduzetništvo koje je tu da traje i tu je da preživi krize i da nastavi da funkcioniše. Tako da taj segment ne smijemo da izgubimo iz vida, ali svakako podrška privredi je prvi preduslov, jer privreda je generator vrijednosti i izvoza i boljeg životnog standarda i kvaliteta života za sve građane, tako da nju treba osluškivati i naći način da je podržimo.