Ekonomska prilika ili raseljavanje ljudi? - Načelnik Lopara: Ko hoće litij, neka kopa kod sebe
Moguća nalazišta litija u Bosni i Hercegovini nisu cjelovito istražena, a potvrđena su jedino u istočnom dijelu zemlje, gdje su pronađene zalihe koje se procjenjuju na više od milion tona koncentrata.
Kopajte u Njemačkoj
Taj podatak u petak su potvrdili predstavnici Centra za politike i upravljanje, nezavisne think-tank organizacije iz Sarajeva, koja je zajedno s Klubom Zelenih u Parlamentu BiH potaknula otvaranje javne rasprave o kritičnim materijalima, njihovim potencijalnim nalazištima i količinama kojima država raspolaže kako bi mogla planirati njihovu eksploataciju.
- Litij nije do kraja istražen, oko Lopara je pronađeno milion i nešto tona koncentrata, no ima ga i dalje uz Drinu, te u centralnom dijelu zemlje, pa sve do Hercegovine, kazao je novinarima Haris Abaspahić iz ove organizacije, koja je prikupila i sistematizirala do sada dostupne podatke o rudnom potencijalu u BiH, u kojoj postoje 143 potvrđene lokacije sa strateškim i kritičnim sirovinama.
Državni zastupnik i predsjednik Zelenog kluba PSBiH Saša Magazinović (SDPBiH) kazao je da je prvi put u BiH otvorena rasprava o kritičnim materijama. On je naveo da to uključuje potencijale i izazove rudarenja materijala poput litija, cinka i kobalta.
Naglasio je da nisu tu da zauzimaju stranu, nego da se otvori dijalog o ovoj važnoj temi.
- Otvorili mi dijalog ili ne, ovo će ubrzo biti tema u BiH. Ovo jeste ekonomska prilika, ali je i okolišni izazov, rekao je Magazinović.
Načelnik Opštine Lopare Rado Savić za Oslobođenje je prokomentarisao otvaranje teme eksploatisanja litija u ovoj opštini. Njegov, ali i stav mještana je jasan.
- Mi se protivimo eksploataciji litija u našoj opštini. To bi direktno dovelo do raseljavanja i nestanka Lopara. Mišljenje naroda, a i moje je - ako je Nijemcima potreban litij, neka ga kopaju kod sebe, više ga imaju nego Bosna i Hercegovina, kazao nam je Savić.
Prema procjenama MMF-a, sektor kritičnih sirovina finansijski će postati značajnijim od naftnog sektora u naredna dva desetljeća.
Litij je definisan kao sirovina od velikog značaja za proizvodnu baterija za električna vozila.
Procjena o 1,5 miliona litij-karbonata bazirana je na istraživanju koje je provedeno u općinama Lopare i Ugljevik. Dodatna preliminarna istraživanja potaknuta su u Čajniču, Jezeru i Šipovu, kao i u Bijeljini, Zvorniku i Brčkom, a operira se brojkom od ukupno 20 potencijalnih nalazišta.
Kako je Oslobođenje ranije pisalo, u BiH su se na sedam lokacija u posljednjih nekoliko godina vršila probna iskopavanja litija. Boraveći u Loparama i razgovarajući sa mještanima, čuli smo kako oni osjećaju posljedice i probnog kopanja. Zbog toga su odlučni - imanja neće dati, a ako treba, kazali su, fizički će se suprotstaviti kopanju.
- Čovjek je došao mojoj kući i pitao me može li da izvrši jedno bušenje. Istražujemo, rekao je, a ako bude sve kako treba, uradićemo ti dio puta, nasuti, ako dozvoljavaš da izbušimo. Ja sam odobrio. On mi je poslije rekao da se navodno buši još jedna rupa, ali niko nikada više nije dolazio. To je prekinuto, kaže nam Jovan Krsmanović iz Lopara.
Sve se sasušilo
Ipak, šest mjeseci nakon kopanja na njegovom imanju nestaje vode, a drveće oko kopa se osušilo.
- Nisam ni znao šta je taj litij i sad saznajem neke stvari. Čujem od ljudi malo školovanijih, ja nisam znao šta je to. Drveće i trava su se osušili, dodao je.
A kako su reagovale entitetske vlasti?
Narodna skupština RS-a u maju ove godine nije usvojila Prijedlog deklaracije o protivljenju otvaranja rudnika litija, bora, natrija, stroncija, kalija i pratećih asocijacija elemenata na teritoriji Lopara.
Od 64 prisutna narodna poslanika, samo je 21 glasao za ovaj prijedlog, dok se ostali nisu ni izjasnili.
