Možeš li mi posuditi 600 eura: Novi model prevare kruži poznatom aplikacijom za dopisivanje
Poruke kruže poznatom aplikacijom/Ilustracija
Korisnicima popularne aplikacije za dopisivanje WhatsApp ponovno prijete prevaranti. Novi val poruka cilja na vaše povjerenje i novčanike, koristeći perfidne metode lažnog predstavljanja kako bi izvukli novac. Nova runda prevarantskih poruka kruži WhatsAppom širom Hrvatske, a čitaoci javljaju o specifičnom obrascu koji izaziva zabrinutost. Naime, sve češće pristižu poruke koje naizgled dolaze od poznatih kontakata, prijatelja ili članova porodice, s molbom za finansijsku pomoć.
Jedna od takvih poruka koja se ovih dana širi glasi: "Bok, je li moguće posuditi 600 eura na račun? Vratit ću ga sutra. Hvala!". Iako na prvi pogled djeluje kao bezazlena molba poznanika u nevolji, radi se o sofisticiranom pokušaju prevare čiji je jedini cilj isprazniti vaš bankovni račun. Prevaranti računaju na trenutak nepažnje i povjerenje koje imate prema svojim kontaktima.
Mehanizam ove prevare temelji se na lažnom predstavljanju i iskorištavanju postojećih odnosa. Kriminalci šalju poruke predstavljajući se kao vaša djeca, roditelji, prijatelji ili drugi bliski kontakti. Često navode da se javljaju s novog, nepoznatog broja jer im je stari mobitel navodno oštećen, ukraden ili izgubljen. Nakon uspostavljanja početnog kontakta i zadobivanja vašeg povjerenja, slijedi ključni korak – hitan zahtjev za novcem. Obično se pravdaju iznenadnim problemima, potrebom za plaćanjem nekog hitnog računa, duga ili kaucije, stvarajući lažni osjećaj hitnosti kako bi vas naveli na brzu i nepromišljenu reakciju. Iznosi koje traže variraju, ponekad se radi o spomenutih 600 eura, no nerijetko ciljaju i na veće svote, često između 1.500 i 3.000 eura.
Poznati brojevi
Lani je masovno harala prevarantska poruka koja je ciljala roditelje "mama, mobitel mi je pokvaren"... Tada je jedan korisnik Reddita koji je zaposlen u banci upozoravao građane: "Radim u banci, kruže prevare putem SMS poruka gdje uglavnom ciljaju stariju populaciju poruke budu tipa: "ej mama/tata izgubio sam mobitel ili pao mi je u vodu ovo mi je novi broj ajde mi preko linka koji sam ti poslao pošalji nekakve novce" ...uglavnom, svaki dan nam dolaze šokirani penzioneri. Nekima su skidali visoke svote, po desetak hiljada eura, a nekima po 500-1000 eura.." Također, policija redovno upozorava građane na moguće prevare putem raznih online servisa, piše Večernji list.
Postavlja se pitanje kako prevaranti uopće uspijevaju slati poruke s brojeva koji djeluju poznato ili čak s računa vaših stvarnih kontakata. U nekim slučajevima koriste generirane, lažne brojeve, no sve su češći scenariji gdje uspijevaju hakirati WhatsApp račun stvarne osobe. Jedna od metoda uključuje navođenje korisnika na lažne web stranice koje imitiraju službeni WhatsApp Web servis. Korisnik, misleći da se prijavljuje na svoj račun, skenira QR kod koji zapravo prevarantima daje puni pristup njegovom računu. Jednom kada dobiju pristup, mogu slati poruke svim kontaktima žrtve, šireći prevaru dalje i čineći je uvjerljivijom jer poruka stiže s naizgled legitimnog računa. Cilj je uvijek isti – uvjeriti primaoca da uplati novac na račun koji kontrolišu kriminalci.
Jedna od poruka koja kruži aplikacijom/Večernji list/
Ukoliko primite poruku sa zahtjevom za novcem, čak i ako dolazi od osobe koju poznajete, najvažnije je ostati smiren i ne poduzimati ishitrene korake. Nikada nemojte odgovarati na sumnjive poruke koje traže novac ili lične podatke, bez obzira na to koliko hitno situacija djelovala. Ne dijelite svoje lične podatke poput lozinki, PIN-ova ili detalja o bankovnom računu. Najvažnije od svega, nemojte izvršavati nikakve uplate na temelju takvih poruka prije nego što nedvojbeno potvrdite identitet pošaljioca i autentičnost zahtjeva nekim drugim komunikacijskim kanalom. Trenutak opreza može vas spasiti od značajnog finansijskog gubitka i brojnih komplikacija.
Traženje ličnih podataka
Prepoznavanje prevare ključno je za zaštitu. Obratite pažnju na nekoliko znakova upozorenja. Poruke koje stižu s nepoznatih brojeva, a u kojima se pošaljioc predstavlja kao neko poznat, odmah bi trebale upaliti alarm. Čak i ako poruka stigne s poznatog broja, neobičan zahtjev za novcem ili uslugom koja nije tipična za tu osobu razlog je za sumnju. Prevaranti često koriste taktiku stvaranja lažnog osjećaja hitnosti ili čak prijetnji ("Račun će ti biti blokiran", "Član porodice je u nevolji") kako bi vas natjerali na brzu reakciju bez provjere.
Također, loša gramatika, pravopisne greške ili neobično formatiranje teksta mogu ukazivati na to da poruka nije legitimna, pogotovo ako znate da osoba koja vam navodno piše inače pazi na pravopis. Traženje ličnih ili finansijskih podataka poput lozinki, bankovnih detalja ili PIN-ova putem poruke jasan je znak prevare, kao i slanje sumnjivih linkova ili priloga koji obećavaju nagrade, sigurnosna ažuriranja ili zahtijevaju unos podataka. Nerealne ponude, poput obavijesti o osvojenom zgoditku na lotu ili fantastične poslovne ponude bez prethodnog razgovora, također su česte metode mamljenja žrtava.
