Potez slovenskih odbojkašica nakon utakmice sa Izraelom odjeknuo planetom, mnogi ih smatraju HEROJIMA

FOTO: Odbojkaški savez Slovenije/Foto:

FOTO: Odbojkaški savez Slovenije

Njihovu odluku kratko je prokomentarisao predsjednik Odbojkaškog saveza Slovenije, Metod Ropret, kazavši da je "riječ o impulsu, odluci igračica o kojoj su se očigledno interno dogovorile".

Potez, očekivano, nije prošao nezapaženo. Dok veliki javnosti pozdravlja ovaj čin kao izraz solidarnosti u svjetlu dešavanja u Gazi, postoji jedan dio onih koji ga smatra nesportskim. 

Posebno oštar bio je evropski poslanik iz redova Slovenske demokratske stranke (SDS) Milan Zver, koji je na društvenoj mreži X poručio da je "satanizam sve prisutniji u slovenskom sportu", implicirajući da su sportisti njegove žrtve. 

Zver, međutim, nije bio dostupan za dodatne komentare jer se nalazi na godišnjem odmoru, prenosi 24ur.com.

Predsjednik saveza Ropret istakao je kako "žali zbog onoga što se dogodilo" te naglasio da "politici nije mjesto u sportu". Također je dodao da nije bio unaprijed obaviješten o namjeri igračica, već da je sve saznao tek putem TV prenosa. 

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Reprezentativke Slovenije se danas nisu oglašavale, a kako Ropret kaže, razlog je zaštita njihove i integriteta Saveza.

 - Ipak su se tek sinoć vratile s puta. Istražit ćemo šta se tačno dogodilo i doći do konkretnih razloga i motiva. Ali, pred njima je najvažnije takmičenje; Svjetsko prvenstvo, i smatram da ih u ovom trenutku treba zaštititi, izjavio je.

Ovakvi potezi nisu neuobičajeni u savremenom sportu. Brojne ukrajinske teniserke, na primjer, izbjegavaju rukovanje s ruskim protivnicama, a u jeku izraelskog genocida u Gazi i civilizacijske katastrofe koju isti izaziva, apsolutno je normalno da sportisti i sportistkinje širom svijeta osjećaju potrebu da izraze stav i solidarnost.

Šta god stajalo iza odluke slovenskih odbojkašica, jasno je da sport sve češće postaje refleksija globalnih političkih i društvenih tenzija te da granica između sportskog i političkog sve više blijedi.

I tako treba i da bude. 

Jer briga za ljude i čovječanstvo ne treba i ne smije poznavati granice.