Slučaj Frana Topića još jednom potvrđuje besmisao pravila o "zaštićenom" godištu

Godinama unazad, Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine insistira na razvoju mladih igrača kroz pravilo o "zaštićenom" godištu.

Ukratko, u svakom momentu tokom utakmice minimalno jedan U-21 igrač koji ima državljanstvo BiH mora biti na terenu, a klubovi u slučaju nepoštovanja ovog pravila snose sankcije, kako je najbolje pokazao primjer Posušja ranije iz ove sezone.

To im očito ne smeta

Zrinjski stao u odbranu Nemanje Bilbije nakon njegovog nesportskog poteza u derbiju

Pravilo je osmišljeno kako bi svaki klub bio natjeran da razvija minimalno jednog mladog igrača za reprezentativne selekcije BiH, no postoji jedan veliki problem, na koji se doduše nije ni moglo lako računati.

Naime, mnogi igrači ima dvojna državljanstva Bosne i Hercegovine i drugih zemalja. Takav je recimo slučaj sa Franom Topićem, veznjakom Zrinjskog koji je u 16 ovosezonskih utakmica Zrinjskog bio igrač "zaštićenog" godišta za mostarski tim.

Topić je međutim bivši juniorski reprezentativac Hrvatske, koji će u budućnosti postati i mladi reprezentativac Hrvatske, jer je sada dobio poziv u ovu selekciju.

Šta mlada reprezentacija BiH, WWin liga BiH ili bh. fudbal općenito imaju od razvoja igrača na ovaj način?

Ovdje se ne radi o kvalitetima Frana Topića kao igrača, on je svakako kvalitetan igrač i vjerovatno bi imao mjesto u svakom premijerligaškom timu. Zrinjski ne krši nikakvo pravilo koristeći Topića kao U-21 igrača, ali isto tako, ni Topić kao U-21 igrač ne doprinosi ni na koji način boljitku reprezentativnog fudbala, a što je pravilom o "zaštićenom" godištu definisano kao primarni cilj.

Sve dok je situacija takva, a takva će biti i dugoročno, besmisleno je držati takvo pravilo na snazi. Suštinski, niko ga ne krši, ali postoji mogućnost da svi klubovi u ligi kroz pravilo razvijaju igrače za druge selekcije. Zašto nam onda treba takvo pravilo?