Erol Kovačević: Pretila djeca imaju veći rizik da umru prije roditelja - (Ne)poznato o ljudskom tijelu

Sigurno ste nekada čuli za jedan od ovih termina "visinske pripreme" i "radimo bazu", a da li ste znali da te aktivnosti naši sportisti rade pogrešno? Znate li da imamo problem sa pretilošću djece? Znate li da treneri vaše djece govore ono što želite čuti?

Ove nedjelje u podcastu (Ne)poznato o ljudskom tijelu iznosimu surovu istinu, koju mnogi izbjegavaju, a razgovaramo sa prof. dr. Erolom Kovačevićem, redovnim profesorom na Kineziološkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i prodekanom za nastavu. Čovjekom koji je fokusiran na transformacijske procese, životni stil, pretilost i fizičku aktivnost.

Govorili su o problemu kopiranja tuđih trenažnih programa, gdje se navodi se primjer iz Banovića kada su dječaci radili pripremni dio treninga reprezentacije Jugoslavije. Spominje se i primjer pokušaja primjene plana kondicijskog treninga profesionalne ekipe na jednu domaću ekipu, uz posljedicu velikog broja povreda u kratkom periodu.

Svaka vježba je za nekoga, ali nijedna vježba nije za svakoga.

A kakvi su roditelji djece koja treniraju? Poseban blok epizode posvećen je upravo njima i njihovim očekivanjima. Od onih koji traže samo jedno: „Ja želim samo da mu vi ubrzate noge.“, do onih: "Želim da još dodatno poraste". 

U nastavku se govori i o drugom tipu roditeljskog pristupa, kada se dijete uključuje u veliki broj treninga sedmično, uz dodatne zahtjeve za još sadržaja. Međutim nije sav problem u roditeljima i nerealnim željama, problem je i komercijalizacija i neetički pristupi, navodeći da se često organizuje što veći broj treninga radi naplate, te da roditeljima ponekad nije predstavljena potpuna i tačna slika preformansa njihovog djeteta. A nekada se djeca posmatraju kao investicije i bankomati koji će se kasnije "isplatiti".

Riječi je bilo i o velikoj studiji provedenoj u osnovnim školamau Kantonu Sarajevo, gdje je testirano više od četrdeset hiljada djece, zaključeno da je nešto manje od 51 procenta djece imalo je normalne vrijednosti indeksa tjelesne mase, oko sedam procenata bila su pothranjena, dok je nešto više od 40 procenata bilo prekomjerno teško ili pretilo. Kovačević navodi da je udio pretilih, prema kategorizaciji Svjetske zdravstvene organizacije gdje se pretilost definiše kao bolest, približno oko dvadeset procenata u osnovnim školama Kantona Sarajevo.

- Mi moramo prevenirati nastavak pretilosti jer se je pokazalo da pet od sedam djece koja su u dječjoj dobi bila pretila ostaju pretili i u kasnijoj životnoj dobi. Problem pretilosti je moždan najbolje je konstatovan od strane Svjetske zdravstvene organizacije kada je rečeno da djeca u 21. stoljeću, koja se još u dječijem, dakle u predškolskom periodu, postaju pretila, imaju zbog komplikacija koje nastaju u sred pretitosti, veće šanse da umru prije svojih roditelja. To je jedna konstatacija koja je morala i mora i dan danas sve nas da opomene, da se zamislimo šta mi to radimo. Jer samo iz perspektive roditelja, kad zamislimo da bi naše dijete moglo da umre, ne daj Bože, prije nas, to je najstrašnija situacija koja može da se desi jednom roditelju. Zbog toga je to top tema koja treba da bude obrađivana na svim nivoima edukacije, od predškolskog do univerziteta, da se radi misija ovog tipa i da se jednostavno pokuša uticati na roditelje kroz promjenu životnih navika, kroz promjenu svega onoga na što možemo uticati, da smanjimo što je moguće više taj broj pretilih djece, poručio je profesor Kovačević.

Poseban dio je izdvojen za djevojčice, gdje se navodi da su manje pretile od dječaka, ali imaju niži nivo tjelesne aktivnosti u svim uzrastima, te se iznose trendovi iz zemalja regiona o manjoj spremnosti roditelja da uključuju djevojčice u organizovane oblike vježbanja i to iz jednog bizarnog razloga - da ne bi dobile velike mišićne mase i izgubitle ženstvenost, uz ocjenu profesora da je to „potpuno obrnuto“ od onoga što se u praksi dešava.

Da li je normalno oznojiti se na času fizičkog i šta je kineziologija i čime se ona bavi i da li je to zanimanje budućnosti, gledajte i slušajte ove nedjelje u 21 sat na www.oslobodjenje.ba te na platformama YouTube, YouTube Audio, Apple Podcasts, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM.

Ako niste gledali prethodnu epizodu podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu u kojoj je gostovao Adnan Maljević možete to uraditi OVDJE.