Pravni haos: U nekim kantonima apoteke plaćaju članarinu turističkim zajednicama(?!)
Pacijent, kada kupuje lijek, plaća turističku članarinu?!
U pojedinim kantonima Federacije BiH veleprometnici lijekova i apoteke tretiraju se kao dio turističke industrije i moraju plaćati članarinu turističkim zajednicama, iako s turizmom nemaju nikakvu vezu.
Struka upozorava da takvo neprirodno i neutemeljeno opterećenje nije samo pravno sporno, nego direktno prijeti građanima – kroz poskupljenje lijekova i smanjenu dostupnost onoga što je osnovno ljudsko pravo: liječenje.
Zakon jedno, Pravilnik drugo
Problem ne proizlazi iz samog Zakona, nego iz pravilnika koji od njega odstupa. Primjerice, Pravilnik o obaveznim članovima Turističke zajednice Kantona Sarajevo među obveznike je svrstao i veleprometnike lijekova i medicinskih sredstava te apoteke. Iako Zakon obuhvata isključivo turističke i s turizmom neposredno povezane djelatnosti, pravilnik je listu obveznika proširio i na subjekte koji s tom granom privrede nemaju nikakvu poveznicu.
Slične odredbe postoje i u Tuzlanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom i Bosansko-podrinjskom kantonu, dok u Unsko-sanskom i Zapadnohercegovačkom kantonu zakon postoji bez obaveze plaćanja članarine. Upravo ta fragmentacija dodatno naglašava besmisao sistema i stavlja dio farmaceutskog sektora u diskriminirajući položaj.
- Farmaceutski sektor nije dio turističke industrije. Lijekovi su stub javnog zdravlja, a veleprometnici i apoteke dio kritične infrastrukture u zdravstvu, istaknuo je Faruk Hadžić, predsjednik Udruženja veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima u BiH i pojasnio da na malom i administrativno preopterećenom tržištu poput BiH, ovakvi nameti dodatno odvraćaju strane kompanije od ulaska i ostanka na tržištu, produbljuju nestašice i smanjuju dostupnost lijekova – pa pacijenti terapije sve češće traže u inostranstvu. Svako dodatno fiskalno opterećenje poskupljuje terapije i dodatno ograničava pristup lijekovima pacijentima.
Stav Agencije za statistiku
Da je cijela priča besmislena, potvrđuje i Agencija za statistiku BiH.
- Trgovina na veliko farmaceutskim proizvodima i apoteke ne predstavljaju turističke niti s turizmom povezane djelatnosti. Unatoč tome, kantonalni propisi i dalje prisiljavaju apoteke i veleprometnike da finansiraju turističke zajednice, naveli su iz najvišeg državnog tijela zaduženog za klasifikaciju djelatnosti.
Kanton Sarajevo otišao je najdalje u primjeni ovih odredbi tako što ih je uvrstio u pravilnik i pokrenuo sudske postupke protiv veleprometnika koji su odbili plaćati članarinu za nešto od čega nemaju nikakvu protuuslugu. Time se dio kritične zdravstvene infrastrukture, stub javnog zdravlja, preusmjerava u sudnice, umjesto da resurse usmjeravamo tamo gdje im je mjesto. Prema pacijentima i lijekovima.
- Najveći teret ovakvih odredbi na kraju pada na pacijente, jer apoteke služe pacijentima, ne turistima. Svako povećanje troškova poslovanja neminovno se prelijeva na cijenu lijekova. A to znači da pacijent, kada kupuje lijek, u suštini plaća turističku članarinu - upozorava prim. mr. ph. Marin Crnogorac, predsjednik Komore magistara farmacije FBiH.
Posebno su pogođene apoteke u manjim sredinama, gdje je promet ograničen na esencijalne lijekove.
-Nelogično je i krajnje neodgovorno opterećivati zdravstvene ustanove doprinosima koji nemaju nikakve veze s njihovom misijom. Lijek nije turistički proizvod, nego pitanje zdravlja, dodaje Crnogorac.
Haos i neravnopravnost
Pravni stručnjaci podsjećaju da je federalni zakon o turizmu prestao važiti 2015. godine, nakon odluke Ustavnog suda. Umjesto jedinstvenog okvira, kantoni su krenuli u samostalno donošenje propisa, što je dovelo do potpunog pravnog haosa. U jednom kantonu apoteka plaća „turističku članarinu“, u drugom ne. Takav haos stvara tržišnu neravnopravnost, narušava konkurentnost i dodatno urušava pravnu sigurnost.
- Neprihvatljivo je da se farmaceutske djelatnosti opterećuju troškovima koji im ne pripadaju. Tražimo hitne izmjene pravilnika kako bi se otklonile ove nelogičnosti i nepravde. U konačnici, bitno je jedno: da apoteke i veleprometnici budu tamo gdje pripadaju - u zdravstvenom sistemu, u službi pacijenata, zaključuje Hadžić.
