Vršnjačko nasilje: Moje dijete slomila su druga djeca - Oslobođena

U sve češćim slučajevima vršnjačkog nasilja, granice su odavno pređene. Teško je reći kome je teže - djeci koja trpe nasilje ili roditeljima koji to otkriju tek kad su posljedice već ostavile trag.

Vršnjačko nasilje u Bosni i Hercegovini nije izolovan slučaj, to je obrazac. Obrazac koji se širi tišinom, nevidljivim signalima, zakašnjelim reakcijama i sistemom koji još uvijek ne prepoznaje sve nijanse nasilja. Samo u Tuzlanskom kantonu, tokom 2024. godine prijavljeno je 647 slučajeva različitih oblika nasilja, što je alarmantan porast u odnosu na prethodnu godinu. Četvrtu sezonu Oslobođene počinjemo razgovorom o stvarnosti s kojom se djeca, roditelji i škole svakodnevno suočavaju.

Gdje su najčešći propusti? Kako izgleda prava, brza i empatična reakcija škole? Ko su "tihe žrtve" i kako prepoznati nasilje koje ne ostavlja modrice?

Mirna Perendija - Kučević, majka tinejdžerice, ispričala je potresnu priču o uznemirujućim porukama koje su stigle njenom djetetu, manipulaciji samoubistvom i šokantnoj reakciji roditelja druge strane.

- Kad je moja djevojčica rekla toj drugoj djevojčici da se više neće družiti s njom jer loše utiče na nju, ona joj je poslala slike na kojima ima omču oko vrata. Moje dijete je pokušalo da je nazove, a navodno se javio njen brat i rekao da ona više nije među živima. Nazvala sam majku te djevojčice, jedva mi se javi nakon nekoliko pokušaja. I kaže mi: "Znate, to je sigurno bio prank". Rekli smo, idemo vratiti dijete tamo gdje se zadnji put osjećala sigurno, u staru školu u koju je išla, nastavlja Mirna. Ali danas su djeca povezana društvenim mrežama i sve se brzo prenosi. U tom razredu bio je jedan dječak koji ju je uvijek nervirao. Nismo pravili problem jer uvijek će biti neko ko ti ne odgovara. Ali to je eskaliralo. Jednog dana je sjeo provokativno na njeno mjesto. Ona je uzela njegove stvari, sklonila ih i pošla sjesti, a on je pred cijelim razredom rekao: "Slomit ću ti vilicu". Otišla je, prijavila to pedagogici. Pedagogica je ušla u razred i pitala ko će potvrditi njenu izjavu. Niko se nije javio. I to ju je slomilo. Ona je tu skroz pala u depresiju. Tad je već psihoterapeutkinja predložila da uključimo i medikamente, da uključimo doktoricu. Jer mi je dijete anksiozno, depresivno. Rečeno mi je: "Sistem je vaše dijete razorio", priča Mirna.

Kako pružiti podršku djeci koja se suočavaju s teškim životnim izazovima? Šta je s onom djecom koja se nemaju kome povjeriti, koja šute i trpe sama? Ova priča otvara pitanje kako prepoznati znakove, ali i kako reagovati kada podrška izostane.

Kako prepoznati kada se ponašanje među djecom prelazi iz igre u ozbiljno nasilje? Stručnjaci ističu važnost komunikacije između učenika i nastavnika, ali i upozoravaju na alarmantne situacije koje ne smiju biti zanemarene. Poruke prijetnji, isključivanje iz društva i dugotrajno verbalno nasilje mogu imati teške posljedice po mentalno zdravlje djece.

- Učitelji i razrednici su prva linija podrške za djecu. Ako im nešto stvara nelagodu ili se ne mogu nositi sa određenim situacijama, trebaju se obratiti njima ili pedagozima i psiholozima. Važno je da djeca komuniciraju i ne trpe u tišini. Nelagoda u odnosima, prijetnje, pa čak i one koje se ne realizuju, trebaju biti prijavljene. Imali smo slučaj gdje je dječak djevojčici zaprijetio da će joj presjeći vrat, što je alarm za hitnu reakciju. ​Psihološko nasilje, poput grupiranja, isključivanja i ponižavanja, često traje duže i može ozbiljno naškoditi djetetu. Takve situacije mogu dovesti do toga da dijete ne želi ići u školu, pati od nesanice i drugih psihičkih problema. Svako dijete različito reaguje, zato je naša dužnost da budemo pažljivi i da svaki slučaj shvatimo ozbiljno, ističe pedagogica Danijela Zuletović.

Ovo nije epizoda Oslobođene koju ćete samo poslušati i zaboraviti - ovo je razgovor koji treba svaka porodica, svaki nastavnik i svaki učenik u BiH, jer šutnja čini nasilje jačim. 

Podcast Oslobođena slušajte i gledajte ovog četvrtka u 20 sati na www.oslobodjenje.ba te na platformama YouTube, YouTube Audio, Apple Podcasts, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM, a u 23.15 sati na O kanalu.

Prethodnu epizodu Oslobođene u kojoj smo govorili o hormonima, možete pogledati OVDJE.