Musabegović: Dva pogleda - snajperski i fotografski, određivali su naše
tijelo u opsadi - O prostoru

Musabegović danas predaje na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje kroz teoriju vizuelne umjetnosti, kulture i filmologije oblikuje generacije studenata. Autor je niza teorijskih knjiga i nagrađivanih zbirki poezije, a njegovo pisanje nerijetko je ukorijenjeno u iskustvu koje je i lično i kolektivno - iskustvu opsade, tijela pod opsadom, kao i samog prostora.

- Za vrijeme opsade Sarajeva, ono što nam je davalo izvjesnost da smo još uvijek živi, bilo je vlastito tijelo. Bili smo bačeni u njega, osjećali njegovu samoću dok se ono suprotstavljalo smrti koja je vrebala sa svih strana, prisjeća se Musabegović.

Ovaj svjedok vremena i kritičar društva o prostoru ne govori samo kao o arhitektonskom, urbanističkom ili filozofskom pojmu. To je prostor pogleda, trauma, svakodnevnog kretanja - ulice, haustori i raskrsnice postaju raskršća života i smrti, često odlučenih slučajnošću.

- Kada bih hodao ulicom sa saputnikom, pa skrenuo u drugu ulicu, a moj saputnik nastavio putem na koji je pala granata, osjećao bih njegovu smrt kao dio stradanja vlastitog tijela. Znao sam da je nevidljivi prst sudbine izabrao mene da preživim, a ne njega. Dva pogleda su tada određivala naše tijelo, u smislu odnosa života i smrti. Jedan se pogled otjelotvorio kroz snajperski nišan, a drugi kroz fotografski aparat kroz koji su mnogi reporteri nastojali da snime prizore našeg stradanja. Oba pogleda su ušivala naše tijelo na jedan skoro nevidljiv način. Zapravo, oba kroz svoj teror vidljivosti su prodirala u naše tijelo, ispričao je Musabegović.

Razgovor se zatim širi na pitanje slike danas - hiperprodukcije nasilja te banalizacije zločina.

- Genocid u Gazi se kroz hiperprodukciju slika pretvara u svakodnevnu rutinu. Tragedija se banalizira kroz medijsku senzaciju. Za razliku od Aušvica, gdje je ostalo tek nekoliko fotografija kao svjedočanstvo zločina, danas imamo na stotine slika - i opet ništa ne mijenjamo, istakao je Musabegović.

U poređenju sa Sarajevom devedesetih, kada su slike rata proizvele makar “patetičnu solidarnost”, danas svjedočimo nečemu što Musabegović naziva “indolencijom Zapada” – koja, u nekim slučajevima, prerasta i u saučesništvo.

Podcast “O prostoru” slušajte i gledajte na www.oslobodjenje.ba, kao i na www.oslobodjenje.ba te na platformama YouTube, Apple Podcasts, YouTube audio, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM.

Prethodnu epizodu podcasta O prostoru u kojoj je gost bio Fahrudin Pecikoza možete pogledati OVDJE.