Za svirepo ubistvo premalo je 25 godina

Kantonalni sud u Tuzli danas je izrekao prvostepenu presudu za ubistvo Amre Kahrimanović, a za krivično djelo je osuđen policijski službenik Elvis Ćustendil. On je ranije priznao krivicu, a sud mu je u konačnici izrekao kaznu zatvora u trajanju od 25 godina. Međutim, članovi porodice, kao i njihov pravni zastupnik nisu zadovoljni visinom kazne. Na današnje izricanje presude nije se pojavio Ćustendil, kao ni njegov advokat.

Prvostepenom presudom Elvis Ćustendil osuđen je na 25 godina zatvora. Tužilaštvo Tuzlanskog kantona će, nakon dostavljanja pismenog otpravka presude Kantonalnog suda Tuzla za Elvisa Ćustendila, Vrhovnom FBiH izjaviti žalbu na ovu prvostepenu presuduNezadovoljstvo presudom izrazio je Amrin brat Nedžad Kahrimanović.

- 16 metaka ako računate po jednu godinu to je 16 godina. i prošli put sam vam rekao da je sve je urađeno da bude ovako. Imao sam mrvicu nade jučer s advokatom i prijateljima i bio sam ubijeđen da će dobiti ne manje od 35 godina. Ovo je poruka za sve nas, rekao je Nedžad Kahrimanović, brat ubijene Amre Kahrimanović.

Kako se moglo čuti prilikom izricanja presude, žrtva Amra Kahrimanović nije imala nikakve šanse za preživljavanje. Ćustendil je u nju ispalio 16 metaka, nakon čega je, kako je napisano u presudi, otišao u kafić, uzeo lične predmete, napustio tržni centar u kojem je počinio ubistvo, otišao do svoga stana, presvukao se te odjeću u kojoj je prvobitno bio potopio u vodu.

- Nezadovoljni smo izrečenom krivično-pravnom sankcijom, s obzirom da je kod ovog krivičnog djela maksimalno propisana kazna od 45 godina., a njemu je određena kazna od 25 godina zatvora. Smatramo da je optuženom izrečena preblaga krivično-pravna sankcija te da se u ovom slučaju zasigurno neće utjecati na druge osobe u smislu generalne prevencije počinjenja ovog i sličnih krivičnih djela", kazao je Mirko Lekić, punomoćnik oštećenih u predmetu.

Iako nema zvaničnih podataka o ukupnom broju ubijenih žena u BiH, poznato je da ih je u prošloj godini bilo najmanje pet, dok je šest žrtava bilo samo u prvoj polovici ove godine. Ubistva žena su sve brutalnija, a vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH), iako obećavaju podršku žrtvama nasilja, odbijaju u zakone uvrstiti femicid kao posebno kazneno djelo.

- Bit uvrštavanja femicida kao posebnog krivičnog djela u  krivičene i druge zakone BiH koje to regulišu, nije samo u tome da se povećaju kazne  jer od toga žene koje su mrtve nemaju koristi. Bit je da se prepozna posebnost tog krivičnog djelakoje se može za razliku od svih drugih ubistava mogu prevenirati ukoliko se pravilno djeluje, smatra Duška Andrić, Ženska mreže BiH.

Zemlje u susjedstvu kao Hrvatska i Sjeverna Makedonija, uvrstile su kao posebno kazneno djelo u svoje krivične zakone termin femicid, koji je definiran kao ubistvo žena iz mržnje, prezira i želje za dominacijom. Nadležnim institucijama, pravosuđu i vlastima na svim nivoima BiH u septembru prošle godine su upućeni zahtjevi koji, između ostalih, uključuju uvođenje femicida kao krivičnog djela i strože kazne za počinitelje nasilja.

Vlasti u bh. entitetu Federaciji BiH potom su osnovale radnu grupu čiji je zadatak sačinjavanje izmjena Krivičnog zakona Federacije BiH, koje još nisu zvanično utvrđene. Ni u RS ništa bolja situacija.

Ubistvo žena je ustvari jedan od najdrastičnijih oblika nasilja nad ženama koje ima svoje različite nivoe. Ubistvo je eskalacija tog nasilja, odnosno kad žrtva bude izložena svim drugim oblicima i prijetnjama i zastrašivanjemi svemu drugom, a ne može da se izvuče, nema zaštitu i u njoj se traži odgovornost za nasilje koje trpi i tako nezaštićena ona može da bude izložena femicidu.

Zakoni za nasilje predviđaju kazne u rasponu od jedne godine do kazne dugotrajnog zatvora, odnosno 45 godina ukoliko se radi o ubistvu.U BiH je u 2022. godini izrečeno 728 kazni za nasilje u porodici,. Izrečeno je, 35 oslobađajućih, 76 novčanih, te 136 zatvorskih kazni, podaci su Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

Prilog Jovanke Nine Todorović.