U politici RS-a Bošnjaka više i nema

Koliko do prošlih lokalnih izbora 2020. godine, kada je u pitanju izbor načelnika Srebrenice, vođene su ozbiljne političke bitke. Medijske minute plavile su inicijative, razmišljanja i računice kako da u mjestu gdje je nad Bošnjacima počinjen genocid u julu 199. godine, u načelničku fotelju ponovo sjedne Bošnjak. Posljednji koji je tu dužnost obavljao bio je aktuelni potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković. On je, uz ozbiljnu i posvećenu kampanju tada organizacije 1. mart, ali i značajnog dijela bh. javnosti unutar i van države, uspio doći do 4.455 glasova koliko je bilo dovoljno za pobjedu. Bošnjački kandidat na ovim izborima, Hamdija Fejzić za sada je dobacio do 1.323 glasa, odnosno gotovo 3.000 manje od SNSD-ovog Miloša Vučića koji ima 4.250 glasova. No, više od rezultata, boli to što je Srebrenica ove godine u tišini prepuštena, gotovo bez ikakvog pokušaja da se "dovuče" još koja stotina ili hiljada glasova. Duraković ističe da se pokazalo mogućim kada se svi politički faktori iskreno i istinski uključe u kampanju.

- Moram priznati i reći da je nehatom probosanskih politika ili zanemarivanjem Srebrenice kao vitalnog političkog pitanja za Bošnjake, napravljen prostor gdje su Srbija i zvanična vlast u RS-u, vodili kampanju snažnije i nekako su pokazali da je njima bitnija Srebrenica nego Bošnjacima, reklao je Ćamil Duraković, potpredsjednik RS i bivši načelnik Srebrenice.

Ćamil Duraković/Facebook/

Koliko Bošnjaci postaju sve marginaliziranije političko tijelo u ovom bh. entitetu,. govori i broj zastupnika u Skupštini RS-a. U aktuelnom sazivu tek je troje Bošnjaka, dok je, recimo, u sazivima neposredno nakon rata ta brojka stizala i do 18 bošnjačkih predstavnika u entitetskom zakonodavnom tijelu. Bivši zastupnik, iz mandata od 1998. do 2000. godine, Zekerijah Osmić navodi da je osnovni razlog pada loša i tadašnja i sadašnja politika vodeće bošnjačke stranke – SDA.

- Dolazio je autobus iz Sarajeva i dovozio gotovo sve bošnjačke poslanike u Banjaluku i vraćao ih poslije sjednice u Sarajevo. Često sam im znao govoriti da sam došao iz Brčkog, koje je tada još bilo u RS-u, a nakon sjednice se vraćam u Brčko i nakon teških riječi i borbe na sjednicama. Od njih se niko nije vraćao u svoje opštine, nego su se svi vraćali u Sarajevo, kazao je Zekerijah Osmić, zastupnik u NSRS u mandatu od 1998. do 2000. te dodao: 

- Tako smo imali situaciju da neko predstavlja Bošnjake opština u RS-u, a niko od njih nije živio u svojim opštinama. Imali smo tešku fazu povratka stanovništva u te opštine, kada ni njihovi predstavnici nisu bili u tim opštinama. 

Mirko Pejanović

Navodi Osmić da je razočaran i današnjom politikom stranaka sa sjedištem u Sarajevu prema Bošnjacima koji žive u RS-u. Dodaje da je jedan od razloga i drastičan pad zainteresovanosti za glasanje i politiku u BiH onih koji su izbjegli sa svojih ognjišta, ali i dobrog dijela onih koji su se vratili.

- Donošenjem Izbornog zakona u BiH mnmoge stvari su se promjenile uvođenjem pasivnog biračkog prava, odnosno vezivanja prebivališta sa mjestom glasanja. Od tada smo pretrpjeli ogromne štete u političkom smislu, tako što je od nekadašnjih preko 20 poslanika u NSRS koje smo imali, pali smo na današnja tri, a što je manje od onoga što nam je Ustavom zagarantovano, a to je četiri, smatra Duraković.

Dodaje Duraković da je Zakon o prebivalištu finalizirao eliminisanje Bošnjaka iz demokratskih procesa u RS-u. Bošnjaci u RS su građanska manjina, ističe za Oslobođenje akademik Mirko Pejanović. Za pad učešća u vlasti ipad uticaja odgovornim smatra sve stranke, ne samo one koje sjedišta imaju u Sarajevu.

- Ali stranke iz Federacije ne djeluju dovoljno uduženo. Ne djeluju tako da bni u udruženosti pridobile i neki broj glasova srpskog stanovništva, za recimo vijećnike u Višegradu, Rogatici, Foči... Samo udruženo i sa vrlo razvijenim izbornim inžinjeringom, jer kada si u građanskoj manjini teško ćeš doći u onaj izbor u koji dolazi većina, izjavio je Mirko Pejanović, akademik.

Zaključuje Pejanović da će na ovom pitanju morati raditi sve stranke iz Federacije, bez obzira bile stranke centra ili lijeve odnosno desne orjentacije. Po pitanju Srebrenice, "teške rane", navodi da se nije uradilo sve što je moglo i moralo, kako bi ishod izbora bio drugačiji, a zaključuje da itekako ima odgovornosti i međunarodne zajednice.

Prilog Kenana Ćosića.