Šta za BiH znači jačanje desnice u Europi?

Francuska, Holandija, Italija, Finska, Slovačka, Češka, Austrija. U svakoj od navedenih zemalja postoji radikalnija desna politička strana koja ili već jeste vlasti ili ima ambicije da bude dio vlasti i na taj način uzdrma dosadašnje europske vrijednosti i omogući veći prodor ruskog, ali i kineskog uticaja u Europi. Prema stručnjacima, na promjene u Europi neće ostati imun ni Balkan.

Slobodnjačka stranka Austrije (FPÖ) je, prema prvim prognozama na temelju prebrojanih glasova, pobjednik izbora za novi saziv austrijskog parlamenta. Time je i prvi put nakon 79 godina, kada su na vlast došli nacisti, krajnje desna stranka pobijedila na izborima u Austriji.

- Ono što mene zabrinjava, kada se račlane po godinama, po generacijama ta podrška krajnje desnim strankama, odnosno slobodarskoj partiji. Oni ispod 35 godina daju 27 % podršku slobodarskoj partiji odnosno krajnje desnici, stranci koja je antimigrantska, antimuslimanska, proputinovska. Ljudi koji imaju vrlo opasne ideje kada je u pitanju i Austrija i Europska Unija. U onom generacijskom smislu. U rasponu od 35 do 55 godina 37% ljudi ih podržava, rekao je Esmir Milavić, vanjskopolitički novinar.

- Neće se dogoditi to kliznuće u potpunu servilnost Vladimiru Putinu i njegovom režimu čiji su slobodarska stranka plaćenici. U EU takvi zaštitni zidovi uglavnom funkcioniraju. Oni su funkcionirali u Francuskoj, u Njemačkoj gdje je ASFD sve jača, ali još uvijek politički izolirana. Ti zidovi funkcioniraju i u Italiji i u Nizozemskoj, smatra Davor Gjenero.

Jedan od uticaja na Europu ali i Balkan mogla bi biti i zamjena na poziciji generalnog sekretara NATO-a.

- Ono što znam od ljudi iz NATO alijanse, s kojima sam u proteklom periodu razgovarao, uključujući generala Badiu koji je zamjenik vrhovnoh komadanta za transformaciju, Balkan će biti jedna od tih zona ili tih područja u kojima će NATO nastaviti i dalje normalno raditi, kada je u pitanju cijela ova situacija i naravno imaju svoje sjedište u Sarajevu. Imaju sjedište i na Kosovu, gdje imaju drugačiju poziciju nego kao u BiH, dodao je Milavić.

Druge promjene koje bi mogle uticati na Europu i proširenje Europske unije su i saslušanja EU komesara, i promjene na nekim pozicijama u EU parlamentu. Novi šef Delegacije EU Parlamenta za BiH i Kosovo Davor Stier, koji se u prošlosti dovodio u vezu sa veličanjem ustaških ideja.

- On je čovjek koji je izrazito euroatlanski orjentiran, izrazito osjetljiv na patogene ruske interese. Izrazito sklon jedinstvenoj suverenoj BiH. ali isto tako je dosta tvrd kad je u pitanju zaštita političkih prava Hrvata u BiH. Ali on je i čovjek koji zna da na ovoj funkciji predstavlja EU a ne samo Hrvatsku, rekao je Gjenero.

-Štir kao Štir u ovoj poziciji o kojoj se sad govori, neće imati mnogo bilo kakvog uticaja, jer ovo je parlamentarna komisija ili komitet koji će se sastajati s našim komitetom i pričat će se o tome šta se treba uraditi na putu prema Uniji. Ali Štir neće biti ključni igrač, jer tu sjede predstavnici svih parlametarnih grupa u Europskom Parlamentu i morat će ići na neku vrstu konsenzusa, smatra Milavić.

Na Europski put prije svega Bosne i Hercegovine, mogu uticati promjene pozicija u Europi, ali ipak u najvišoj mjeri taj put zavisit će od domaćih političara.

- Balkanski lideri i političari moraju se prije svega posvetiti domaćim zadaćama, a ne toliko gledati što se događa u Europi. Europske trendove u većoj mjeri prate oni režimi poput Beogratskog kojima organska europeizacija nije interes, kojima nije interes usvojiti zajedničke europske vrijednosti, nego samo participirati na skupnom europskom proračunu, kazao je Gjenero.

Jačanje desnice u Europi za sada prema stručnjacima, nema snagu da sruši Europske zaštitne zidove protiv radikalizma. Međutim, radi se o prijetnji koju ne treba olako shvatiti. Dosta toga će zavisiti i od toga ko će biti novi predsjednik SAD-a.

Prilog Davora Obrdalja.