Šta pravni stručnjaci kažu o "sporazumu o razdruživanju": Bez ikakvog pravnog utemeljenja
Dokument poznatiji u javnosti kao sporazum o razdruživanju RS-a i Federacije BiH ponovo je podigao tenzije i izazvao reakcije. Na jednoj strani težnja za ocjepljenjem, na drugoj upozorenja i pitanja o rušenju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, na trećoj je sva priča iluzorna i nepotrebna.
Secesija, odcjepljenje, razdruživanje. Sve se čulo i više od 50 puta. Ovaj put dobilo je i pisanu formu. Naravno nije moglo proći bez reakcija.
- Narodna Skupština je krenula i zvanično ka rušenju Ustavnog poretka BiH, odnosno uvođenja pojma tog tzv mirnog razdruživanja. Svi su svjesni da bilo kakvo izdvajanje pojedinih teritorija iz BiH ne može biti mirno i da je to prizivanje aveta prošlosti, kazao je Šerif Špago, zastupnik SDA u PSBiH.
- Naravno da je težnja Srpskoga naroda vijekovna da živi zajedno sa svim srbima, i niko tu težnju tim ljudima ne može zabraniti, kaže SNSD-ov zastupnik Milan Petković.
Stav Sjedinjenih Američkih Država je jasan:
- "Razdruživanje" Republike Srpske od Bosne i Hercegovine je drugo ime za secesiju i kao takvo je neustavno i antidejtonsko. Bosna i Hercegovina nije zajednica država, a Republika Srpska nije niti je ikada bila država. "Razdruživanje" Republike Srpske ili secesija je opasna, neodgovorna i ugrožava teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH. Ovo su ključni interesi SAD koje ćemo braniti, između ostalog, pozivanjem na odgovornost onih koji učestvuju u destabilizirajućim i antidejtonskim aktivnostima, poput navedenih, saopćeno je iz Ambasade SAD u BiH.
U dokumentu koji nema pravno utemeljenje, u članu 3 se tvrdi da je Ustav BiH izmijenjen mimo volje stranaka. S druge strane pravnici kažu da je upravo dokument kršenje Ustava.
- Nema nikakvo pravno utemeljenje, direktno je suprotan članu 1, članu 10, Ustava BiH. I članu 1 Dejtonskog sporazuma, navodi stručnjak Ustavnog prava Nurko Pobrić.
Član 8 predlaže da zamišljene postanu stvarne granice.
Strane su suglasne da se teritorij u omjeru 49 posto Republike Srpske i 51 posto Federacije Bosne i Hercegovine razgraniči na temelju međuentitetske granične crte koja je definirana kao granica i koja će u potpunosti funkcionirati kao granica nakon završetka prijelaznog roka.
Ali svakako se predlaže i da se omogući nesmetan protok ljudi i roba, i ne ugrozi ekonomija.
Mislim da stvarno postoji ta intencija koja je u konačnici cilj ove politike, a ta politika ide u pravcu da se RS izdvoji iz BiH i to politički funkcioneri iz RS-a i ne skrivaju, to je ona težnja koja se nastoji u saradnji sa političkim vrhom Srbije jednog dana ostvariti, navodi politička analitičarka Tanja Topić.
Razdruženi ili ne, cilj je, za sada, zvanično isti - biti pridruženi u Europskoj uniji.
