Radnici koji su gradili piramide živjeli su u još gorim uslovima nego što se mislilo

Nedavna istraživanja otkrila su da su radnici koji su prije 4.500 godina gradili egipatske piramide bili izloženi velikim količinama teških metala poput bakra i arsena, što je značajno utjecalo na njihovo zdravlje. Ove opasne tvari mogle su izazvati ozbiljne simptome poput povraćanja, mučnine i dijareje.

Nova analiza tla sa visoravni Gize pokazala je da su radnici u tom periodu bili u neposrednoj blizini zagađenih izvora. Metalni alati, koje su koristili u izgradnji kompleksa piramida, sadržavali su arsen kako bi se poboljšala njihova oštrina, ali i uzrokovali ozbiljnu kontaminaciju. Posebno je zabrinjavajuće to što su bakarni alati, koji su u velikoj mjeri upotrebljavani, zagađivali tadašnji rukavac Nila, ključnu transportnu arteriju za građevinski materijal.

Istraživači su otkrili da su nivoi kontaminacije teškim metalima oko pet do šest puta veći od prirodnih količina u okolišu. Zagađenje datira iz predinastičkog perioda, oko 3.265. godine prije nove ere, i doseže vrhunac tokom kasne faze izgradnje piramida, oko 2.500. godine prije nove ere. Studija je pokazala da je ovaj problem trajao do 1.000. godine prije nove ere, dugoročno utječući na okoliš i zdravlje radnika.

Ogromna radna snaga, koja je brojala između 7.000 i 20.000 ljudi, uključivala je razne zanatlije poput klesara, metalurga, stolara i pisara. Luka Khufu, smještena blizu Nila, igrala je ključnu ulogu u transportu materijala, ali i u industrijskoj proizvodnji bakarnih alata. Istraživanja pokazuju da je upravo ova luka bila epicentar metalne kontaminacije, jer su bakreni alati s arsenom korišteni za gradnju piramida.

Iako su arheolozi otkrili direktne dokaze predinastičkog perioda u samo nekoliko grobova sjeverno od Gize, smatraju da geoarheološki zapisi mogu otkriti više o ovoj drevnoj zagađenosti. Nivoi teških metala pronađeni u sedimentima otkrivaju ozbiljnost problema s kojim su se suočavali radnici tog doba.

Istraživači sugeriraju da bi buduće studije trebale obuhvatiti hemijske analize teških metala na skeletnim ostacima radnika, što bi moglo dodatno rasvijetliti dugoročne zdravstvene posljedice kojima su bili izloženi.

Ova otkrića donose novu perspektivu na život drevnih Egipćana, otkrivajući ne samo genijalnost i monumentalnost njihovih građevina, već i cijenu koju su radnici plaćali za sudjelovanje u stvaranju jednog od najvećih svjetskih čuda, piše Sveoarheologiji.com.