Počelo je traganje za djecom nestalom u ratu
Roditelji i članovi porodica pozvani su da podijele svoja svjedočanstva, fotografije i uspomene na djecu koja nisu pronađena, a sve s ciljem da se njihova sjećanja trajno zabilježe i sačuvaju. BIRN BiH planira kreirati bazu koja će sadržavati ove priče i predmete, čime želi osigurati da životi te djece ne budu zaboravljeni.
U sklopu ove inicijative, razgovarali smo s Đanom Brkanić, zamjenicom urednika BIRN-a. Ona je u dnevniku O kanala ispričala da je do sada snimljeno nekoliko svjedočanstava roditelja i članova porodica, no to nije dovoljno, jer broj djece za kojom se još traga znatno nadmašuje dosad prikupljene priče. Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, još se traga za 373 djece. U ratu je nestalo više od hiljadu djece, a od tog broja 911 je do sada pronađeno i identificirano. Cilj ove kampanje je doprijeti do što više roditelja ili preživjelih članova porodica koji mogu podijeliti sjećanja na nestalu djecu, uključujući njihove fotografije, priče i predmete koji su vezani za njih.
Najviše djece nestalo je na području Srebrenice, gdje su počinjeni neki od najtežih ratnih zločina. Također, znatan broj djece nestao je u Krajini, posebno u Prijedoru, gdje se još traga za 102 ubijene djece, od kojih mnogi još nisu pronađeni. U Prijedoru se očekuje podizanje spomenika posvećenog ovim žrtvama. Djeca su nestajala u različitim okolnostima: neka su bila sa roditeljima u zatočeničkim objektima, druga su odvedena iz svojih kuća, a mnoga su nestala zajedno s odraslim muškarcima kada su stanovnici bili odvojeni jedni od drugih.
Proces prikupljanja svjedočanstava i podataka je otežan zbog proteka vremena. Kako je prošlo gotovo 30 godina od kraja rata, mnogi roditelji više nisu među živima, a preživjeli članovi porodica često su iscrpljeni traumama, nisu u stanju ili nemaju volje da ponovo proživljavaju bolne uspomene.
Nedostatak sistematske pomoći osobama koje pate od posttraumatskog stresnog poremećaja dodatno otežava cijeli proces.
Ipak, BIRN nastavlja apelirati na sve one koji posjeduju informacije o potencijalnim lokacijama masovnih grobnica da izađu u javnost kako bi porodice konačno pronašle mir.
- Naš cilj nije samo čuvanje uspomena na nestalu djecu već i poticanje svih onih koji možda znaju gdje su masovne ili pojedinačne grobnice da podijele te informacije, naglašava Brkanić.
Iako je do sada pronađeno gotovo 80 posto od ukupnog broja nestalih osoba u BiH, potraga za preostalo 373 djece traje i dalje.
- Zamislite, 373 djece – to je kao 15 razreda djece u školama, kaže Brkanić i dodaje kako tema nestale djece nije dovoljno zastupljena u medijima, a javnost često nije svjesna koliko porodice još pate.
Uz nedostatak pažnje medija, manjak resursa također predstavlja veliki problem.
- U Institutu za nestale osobe radi samo 15 istražitelja, što apsolutno nije dovoljno za obim posla koji uključuje traganje za hiljadama nestalih osoba, dodaje ona.
Baza podataka će imati ključnu ulogu u očuvanju sjećanja na nestalu djecu. Sličan projekt već je realiziran u Srebrenici pod nazivom “Životi iza polja smrti”, gdje je stvorena memorijalna soba u okviru Memorijalnog centra Srebrenica. Cilj sadašnjeg projekta je stvoriti virtuelnu bazu, koja će sadržavati priče o nestaloj djeci – ko su bila, šta su voljela, koja su im bila omiljena sjećanja i hobiji. Baza će uključivati i sjećanja preživjelih rođaka koji će svjedočiti o njihovim životima, ali i o predmetima i uspomenama koje su ostale za njima.
- Hajde da trajno sačuvamo sjećanje na naše najmlađe sugrađane i pokažemo da su oni zaista postojali, zaključuje Brkanić, pozivajući sve one koji mogu pomoći da doprinesu ovom važnom projektu.
