Novi uslov za Europsku milijardu

evropska unija.JPG/Sanja Đukić
Evropska unija
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Od kako je se prvi put objavilo da će Europska Unija za Zapadni Balkan dati 6 milijardi eura u okviru tzv Plana rasta, za Bosnu i Hercegovinu je to značilo ispunjavanje 113 uslova za dobijanje milijarde i 85 miliona Eura za razne projekte. Vlasti naše zemlje konstantno su obavještavale javnost da je od 113 uslova, usaglašeno 110 a da je 3 sporno, odnosno da oko pitanja Ustavnog suda, entitetskog veta, i jedinstvenog broja za hitne slučajeve nema političkog dogovora. U međuvremenu, oko pitanja jedinstvenog broja za hitne slučajeve se našao dogovor, ali to i dalje nije značilo da će nam Europa progledati kroz prste i dostaviti prvu tranšu od 70 miliona eura. Šta više, iz generalnih uslova za ulazak u Evropsku Uniju preko noći uslov usklađivanja viznog režima BiH s onim u Europskoj Uniji, postao je uslov za dobijanje Europskog novca.

Bosna i Hercegovina još nije ni razmotrila načine kako riješiti preostale uslove za dobijanje Europske milijarde eura, a već smo dobili novi. Usklađivanje viznog režima s EU propisima.

- Postoje tri ključna problema koja trebaju biti uključena u dokument koji treba biti dostavljen Briselu. Riječ o usklađivanju viznog programa BiH s EU, rješevanju pitanja koji se tiču ustavnog suda BiH i uklanjanju entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć BiH. Očekujem dalje pregovore nakon okončanja lokalnih izbora. Druge zemlje zapadnog Balkana neće čekati na BiH. Dokumenti drugih zemalja su usaglašeni, nalaze se u Briselu, a zeleno svjetlo za pristup novcu bi trebale dobiti sredinom oktobra, izjavio je generalni direktor za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Kopman.

Novi uslov usklađivanja viznog režima mogao bi biti nova prepreka na putu do Europe i Europskog novca. Za državljane Turske, Kine, Rusije, Azerbejdžana, Omana,Katara, Kuvajta, Saudijske Arabije obvezno je posjedovanje viza za ulazak u EU, te se od BiH očekuje osiguranje napretka u usklađivanju vizne politike s politikom EU-a. Po nedavnim izjavama pojedinih ministara iz Vijeća ministara, ukidanje viza za državljane pojedinih zemalja za koje se u EU traži viza, barem što se tiče BiH, čini se da neće ići lako.

- Traže uvođenje viza građanima Turske, Rusije... Ne možemo ih poslušati, Turska je prijatelj BiH. Ne postoji ambijent u kojem bi se moglo dogoditi da političari iz Republike Srpske dignu ruke za uvođenje viza Rusima ili Kinezima. Nije objektivno. Pokazali smo da su se za 130 posto povećali dolasci ljudi iz Saudijske Arabije u BiH, te tako i utjecaj na ekonomiju. Razumjeli su da BiH ima specifičnosti. Uvažavamo ih, prihvaćamo, oni su naši prijatelji, ali razumiju da nećemo slijepo poslušati bilo koga prije interesa BiH i naših građana, rekao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Član zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Branislav Borenović kaže da kao država moramo biti jasni, želimo li u Europsku Uniju ili ne.

-  Ne možete malo ić u Europu i da birate ono što Vam odgovara, a da neki dio ostane po strani. Brisel ima jasna pravila, jasne procedure i jasne standarde. Ili ćemo se njih pridržavati ili ćemo stalno tražiti izgovor zašto ne koristimo sredstva, zašto nema grantova, zašto smo zadnji u tom Europskom vozu, kada je u pitanju ovaj prostor prema Briselu. Ili ćemo se pridržavati svih tih standarda koji važe u EU, što znači i pravila vezana za viznu liberalizaciju, ili ćemo biti u tom nekom vakumu, smatra Branislav Borenović, član zajedničke komisije za evropske integracije PS BiH.

- Vi znate da smo mi ovdje zemlja tranzicije, da mi onaj gore dio prema Srbiji u Republici Srpskoj da nemamo tvrdu granicu i da većina migranata itekako prelaze iz Srbije u BiH jer im je vrlo bitno da se BiH administrativno oslabi kao država. Ministarsko vijeće mora da uspostave granice. Mislim da će EU da nam nešto i olakša, kazala je Dijana Gupta, analitičarka.

Podsjetimo, od 6 zemalja Zapadnog Balkana koje su obuhvaćene Planom rasta, odnosno financijskom injekcijom iz Europske unije za jačanje privrede, jedino Bosna i Hercegovina nije ispunila tražene uslove za poklon Europe.

Prilog Davora Obrdalja.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja