(FOTO) Više od 5.000 ljudi krenulo iz Nezuka: Helikopter prati kolonu ka Potočarima

Krenuo je Marš mira 2024, Nezuk - Potočari/Damir Deljo
Marš mira/Damir Deljo
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Oko 5.000 ljudi krenulo je jutros iz Nezuka kod Sapne, put Potočara, kako bi odali počast hiljadama ubijenih muškaraca i dječaka u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine.

U naredna tri dana kretat će se trasom kojom su Srebreničani u ljeto prije 29 godina pokušavali doći do slobodne teritorije - Tuzla ili Kladanj. Preživjeli Srebreničani i ove godine su bili na čelu kolone Marša mira. Učesnici Marša mira bi u Potočare trebali stići 10. jula, a dan kasnije prisustvovati kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari na kojoj će ove godine biti ukopani posmrtni ostaci još 14 žrtava genocida.

image

/Damir Deljo

​​​​​​​Marš mira, koji se ove godine organizuje 20. put u okviru obilježavanja 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica, za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Suljo Čakanović, predsjednik Pododbora za Marš mira, kazao je da su izvršene sve tehničke pripreme sa logističkom podrškom.

image

/Damir Deljo

- Trasa Marša mira bit će nepromijenjena, očišćena i sigurna za prolazak svih učesnika, kazao je i dodao da je praksa pokazala da svake godine imaju više učesnika od prijavljenog broja.

- Zadovoljan sam jer je ovo 20. godišnjica Marša mira koji je zadržao svoj trend poruke mira i da se nikada i nikome ne ponovi Srebrenica. I ovaj Marš mira ima za cilj odavanje počasti nevino ubijenim Bošnjacima u julu 1995. godine. Imamo učesnike iz mnogih evropskih zemalja kao i Amerike i Australije. Tu su učesnici iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Austrije, Njemačke, Finske, Danske, Francuske, Holandije, Irana i Turske, kazao je Čakanović za Anadoliju.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

image

/Damir Deljo

image

/Damir Deljo

Ove godine prvi put na Maršu mira je i Efedina Ćehajić iz Visokog.

- Prvi put sam na Maršu mira iako želja postoji već nekoliko godina. Međutim, tek sada sam tu dok sam uskladila obaveze i fizičku spremu. Krenula sam sa mužem. Moja poruka je da se nikada i nikome ne ponovi Srebrenica. Tu smo sa ekipom, a za ovaj put smo se i fizički pripremali. Nadamo se da ćemo savladati sve prepreke, izjavila je Ćehajić.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

image

/Damir Deljo

image

/Damir Deljo

Nejla Hodžić (18) iz Sarajeva na Marš mira je krenula sa rodicama i prijateljicama. Za nju je Marš mira posebno emotivan jer se kreće trasom kojom se u julu 1995. godine kretao njen otac. On je jedan od onih koji su preživjeli genocid u Srebrenici.

- Ovo mi je već treća godina da pješačim Marš mira. Prvi put sam išla sa ocem koji je preživio ovaj put. Ja pješačim putem kojim se on kretao. Pješačenje je jako emotivno pogotovo kada pravimo pauze zbog historijskih časova, učenja Fatihe. Jako je bitno da se pamti šta se desilo u Srebrenici, dodala je Hodžić.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

image

/Damir Deljo

image

/Damir Deljo

Grupa od oko 100 ljudi na ovogodišnji Marš mira stigla je iz Turske. Među njima je i Mustafa Ergun iz Istanbula.

- Tu su ljudi iz različitih turskih gradova. Ja u Maršu mira učestvujem od 2017. godine. Tu smo svake godine, naša grupa raste iz godine u godinu tako da nas je sada tu oko 100. Kada sam prvi put došao na Marš mira mislio sam doći ću tada i to je to. Međutim, ovo je sada za nas postala neka vrsta obaveze, dužnosti. Svake godine želimo doći i smatramo da trebamo biti tu, poručio je Ergun.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Marš mira

Marš mira je memorijalna manifestacija koja se održava svake godine, u julu, u povodu obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" u Srebrenici iz jula 1995. godine. Za cilj ima i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.

image

/Damir Deljo

image

/Damir Deljo

Učesnici Marša mira dnevno pješače oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtjeva solidnu fizičku spremnost učesnika.

Žrtve genocida

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.751 žrtva genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.

Žrtve potiču iz različitih općina, a najviše ih je s područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića. Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta, od čega je riječ o 77 masovnih grobnica. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

image

/Damir Deljo

image

/Damir Deljo

Za više od hiljadu žrtava genocida još uvijek se traga.

Pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), pod komandom tadašnjeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića i glavnog komandanta VRS-a Ratka Mladića, tokom genocida u Srebrenici i okolini u julu 1995. godine ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

image

/Damir Deljo

Zločin u Srebrenici, najveći na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, okarakterisan je kao genocid pred domaćim i međunarodnim sudovima. Radovan Karadžić pravomoćno je osuđen pred Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS), nasljednikom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu na kaznu doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom rata u BiH. Ratko Mladić također je proglašen krivim za genocid i osuđen na doživotnu kaznu zatvora pred istim sudom u Hagu.

Za zločine na području Srebrenice osuđeno je najmanje 47 osoba na više od 700 godina zatvora.