Dojave o bombama psihički ubijaju
Dvije srednje škole u Sarajevu jučer su postale dijelom statistike lažnih dojava o postavljenim eksplozivnim napravama. Dan ranije tri tržna centra. Dva dana ranije aerodrom. I tako redom, u prvih osam mjeseci ove godine MUP KS-a zaprimio je 56 anonimnih dojava, u 2023. godini 120, a 2022. godine 237 lažnih dojava. Iz MUP-a kažu da nije visok stepen rasvjetljenosti slučajeva, ali osobe do kojih se dođe u pravilu su odgovorne za više lažnih dojava.
- Tako je i lišen slobode muškarac star 31 godinu zato što je pet puta zaredom lažno dojavio da je postavljena bomba u Domu zdravlja na Ilidži, zatim je lišen slobode maloljetnik koji je u više navrata dojavljivao lažno bombu u školi na području Hadžića, zatim je lišen slobode muškarac od 21 godinu koji je više puta lažno dojavljivao da je postavljena eksplozivna naprava u ugostiteljskom objektu na području Ilidže, izjavila je Mersiha Novalić, glasnogovornica MUP KS.
S obzirom da je razvoj tehnologije, pa tako i načina komunikacije raste svakodnevno, iz MUP-a navode da nizak procenat otkrivanja počinilaca dovoljno govori o tome koliko postaje sve teže ući u trag pozivima, porukama ili email-ovima sa lažnim dojavama. Uz sve to, ogromni su i troškovi.
- Riječ je o jednoj skupoj aktivnosti koju provode policijski službenici. Skupoj sa različitih aspekata. Od jednog sata do svih drugih stvari koje trebaju biti upotrijebljene tokom kontradiverzionih pregleda. Kada bismo govorili u nekim komercijalnim skalama, sigurno bi za jedan takav predmet, za jedan objekat koji ima više spratova ili kada je u pitanju tržni centar, govorili o nekim desetinama hiljada maraka sigurno, dodala je Novalić.
Stručnjaci za sigurnost ističu kako je primjetno da se radi o organiziranim i sinhroniziranim potezima, u valovima, a vodi ka zaključku da se može raditi o organiziranoj grupi i vjerovatno istim izvršiocima. Jasni su u ocjeni da se radi o psihološkom terorizmu.
- Kada prijetite u trgovačkim centrima, u avionima, izazivate ne samo strah kod tih ljudi, već kod cjelokupnog stanovništva. Ne samo BiH, nego i regije. Svako može biti zahvaćen jednim takvim aktom, koji je dosta negativan i nepopularan. Vjerujem da će se sigurnosne agencije uhvatiti u koštac s tim. Problem je što to ide preko komunikacija koje mogu biti dosta zaštićene i gdje se ne može znati ko je pošiljalac takve poruke, smatra Nedžad Korajlić, profesor Fakulteta za kriminalistiku UNSA.
Jasan je Korajlić da domaće sigurnosne agencije same teško mogu odgovoriti na ovakve izazove. Ali, uz pomoć prijateljskih agencije iz regije, Evrope i svijeta, vjeruje da se do dobrog broja zlonamjernih ipak može doći.
- Nekada, kada se i otkrije izvršilac ovakvih prijetnji, možda i neće biti saopćeno javnosti, jer će se možda s njima raditi u cilju otkrivanja pozadine takvih aktivnosti. Tako da vjerujem da će ostati samo na ovome, kazao je Korajlić.
Osvrnuo se Korajlić i na preventivu, jer se u mnogimn slučajevima ne radi o bilo kakvim domaćim, regionalnim ili svetskim zavjerama, već o neslanoj šali nekog maloljetnika ili ciljanoj želji da se prekine neko sudsko ročište. Poručuje da se i takve prijetnje moraju shvatiti jednako ozbiljno, kao i da se mora raditi na podizanju svijesti kod građana, ali i na jačanju i obrazovanju kadrova koji rade na zaštiti objekata, koji trebaju biti osposobljeni da procjene nivo ozbiljnosti dojavljene prijetnje. Zaključuje da lažne dojave mogu također biti ciljano kreirane, kako bi počinioci provjerili ozbiljnost način i na koji postupaju sigurnosne agencije.
Prilog Kenana Ćosića.
