Čekić za udaranje je u rukama moćnika

Prošla je godina od kada su na snagu stupile Izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske kojima je ponovo kriminalizirana kleveta. Podnesene su najmanje 122 krivične prijave, ali nije podignuta niti jedna optužnica. Nisu ni obustavljene istrage.

- Budući da godinu dana kasnije mi nemamo niti jednu potvrđenu optužnicu i samim tim nemamo niti jednu presudu, što je i logično, mi zaista ne znamo kakvi su stavovi tužilaštava i kakvi su stavovi sudova po ovim pitanjima. Poenta je da mi ne znamo koliki je opseg tih odredaba, dokle one sežu i koga sve tretiraju. Mi imamo te izuzetke od odgovornosti koji su nespretno prepisani iz Krivičnog zakonika Srbije, za koje ne znamo da li štite novinare, da li novinari mogu biti optuženi za ova krivična djela ili ne mogu, ne znamo kod krivičnih djela iznošenja ličnih i porodičnih prilika, na šta se oni odnose, da li istina štiti onoga ko iznese ili pronese neku informaciju ili ga ne štiti, ističe Aleksandar Jokić,  advokat.

Postala je praksa da se svaka tri dana podnese po jedna krivična prijava. Novinari rade u strahu.

- Taj strah je pogodno tlo za autocenzuru. Novinar kada je u situaciji da se dvoumi da li nešto da objavi ili ne objavi, znajući za broj krivičnih prijava koji se podnosi na godišnjem nivou i znajući da tužilaštvo može u svakom trenutku da donese odluku da se tumači odredba na štetu novinara, vrlo moguće je da novinar pribjegne takozvanoj autocenzuri. I to je onaj osnovni strah i to je osnovno pitanje koje smo postavljali u procesu donošenja ovih izmjena i dopuna, koje je na našu veliku žalost danas ostalo još uvijek neodgovoreno i nerazjašnjeno, objašnjava naš sagovornik.

Aleksandar Jokić, advokat iz Banjaluke/Goran Dakić

Novinarka portala capital.ba Andrijana Pisarević upozorava da je kriminalizacija klevete itekako ostavila traga na novinarstvo.

- Informacija da se u prosjeku svaki treći dan podnese po jedna krivična prijava i to već u prvoj godini od usvajanja, jasan je znak da su osobe na poziciji moći tražile i dobile jači čekić kojim bi udarali po novinarima i aktivistima, odnosno onima koji ukazuju na nezakonite radnje. Takođe je jasno da svi mi, kada pišemo svoje tekstove ili snimamo priloge za televiziju, negdje u našoj svijesti imamo usađenu ideju da za posao koji obavljamo, možemo biti krivično gonjeni. Mnoge kolege neće dopustiti da ih to ometa u profesionalnom obavljanju posla, ali ako samo jedan od nas preskoči priču zbog straha od odmazde, onda su vlasti postigle ono što su i zamislile - da otupe oštricu koja bi mogla da ih posiječe sada kada su najslabiji, ističe novinarka Pisarević.

A osim krivičnog gonjenja, novinari i mediji mogu se naći i u procesu građanskih tužbi. Tako je Darko Borojević, direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda, tužio Capital za klevetu. Osnovni sud u Banjoj Luci je prvostepenom presudom presudio u korist Capitala.

- Trenutno smo u fazi da je donesena prvostepena presuda kojom je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev koji je bio usmjeren na potraživanje naknade nematerijalne štete učinjene klevetom. Dakle, prvostepeni Sud je utvrdio da u konkretnom slučaju nije došlo do klevete i da tužilac nema osnova potraživati naknadu štete. Mi još uvijek ne znamo da li je tužilac izjavio žalbu na ovu presudu, tako da ne možemo ni tvrditi da li je to konačna, odnosno pravosnažna sudska odluka ili ne, objašnjava Jokić.

A građanska tužba za klevetu mehanizam je koji postoji prema Zakonu o zaštiti od klevete na entitetskim nivoima. I dalje je na snazi, a zbog kriminalizacije klevete, novinari su izloženi opasnost i od građanskog i od krivičnog postupka. A Borojević je na ročištu sam priznao da su informacije u tekstu Capitala tačne.

Andrijana Pisarević/

- Bez obzira na posljedice, novinar mora da uradi svoj posao kako treba i da kaže istinu, ma koliko ona nekoga boljela, posebno ako se radi, kao u ovom slučaju, o osobi koja se grubo ogriješila o zakone. Interesanta stvar je da je Borojević prekršio mnogo zakona, da je nezakonito došao na radno mjesto, da je progurao suprugu i bez konkursa zaposlio 18 ljudi, a za to nije odgovarao, dok je na odgovornost pozvao medij i novinara koji su napisali istinu o tome, ističe novinarka Pisarević.

Građanske tužbe i krivične prijave koje se odnose na na pisanja koja su većinski ili suštinski tačna, na Zapadu su prepoznati kao slučajevi SLAPP tužbi, putem kojih se novinare želi odvratiti od toga da u budućnosti pišu i izvještavaju o temama koje su od javnog interesa. Radi se o pokušajima zastrašivanja novinara kako u budućnosti ne bi radili svoj posao.

Prilog Matee Jerković.