Broj stranih radnika u BiH u stalnom porastu
Razni zahtjevi, zadaci, znanja, vještine... nema šta se od radnika nije tražilo u oglasima za posao. Jasno, svi bi kvalitetnog radnika, ali, došlo vrijeme, da može i bilo kakav. Sada radnici biraju. Ne fali radnika, nego onih koji će raditi džaba, kratko i jasno zaključuju upravo ti koji su godinama radili "džaba". Domaćih nema ali došli su radnici iz Turske njih skoro 600, iz Nepala 465, iz Indije 329, Bangladeša 246... Samo u prvoj polovini ove godine izdato je preko tri hiljade radnih dozvola.
- Najviše radnih dozvola izdato je za djelatnost građevinarstva (1071), zatim uslužne djelatnosti (401), trgovina (345) i prerađivačka industija (332), hotelijerstvo i ugostiteljstvo (235), umjestnost, zabava, rekreacija (230)…izjavio je Boris Pupić, Agencija za rad i zapošljavanje BiH.
Za ovu godinu je omogućeno zapošljavanje više od 6.000 stranaca što je znatno više nego prošle godine.
- Puno objekata je dovelo radnike iz inostranstva, svi su doveli po 20, 30, tih radnika iz Bangladeša iz Indije iz Mauricijusa, rekla je Aida Terzić, direktorica hotela Pino Nature.
Vi ipak provedete neka tri četiri mjeseca ok ishodite svu tu papirologiju, a na kraju dobijete osobu za koju ne znate kako će se pokazati redimo da li govori enrgleski. Suočavaju se poslodavci s činjenicom dase ne mogu sporazumijevati sa tim uposlenicima, dodala je.
Suad Ećo vlasnik je firme koja se bavi proizvodnjom i prodajom dizajniranog namještaja. Kaže, radnika nema. Procedure za dovođenje stranaca komplikovane i dugo traju. Kaže i da poslodavci ne traže jeftinu radnu snagu, nego radnike.
- Strani radnici su se pokazali kao dobro rešenje, odnosno kao pouzdani radnici, razdajaju se ovo što su naša neka saznanja šta je to na terenu. Hrvojo su pozitivna iskustva, visoka je radna disciplina, visoka produktivnost i učinkovitost, a o ispunjavanje normi, zadati ciljeva i planova. Evo, gdje su mala barijera, možda ta jezička, međutim i to se da prevazići, smatra Ećo.
Nema ko nije upozoravao da će odlazak radnika iz naše zemlje dovesti do toga da više neće biti nikoga ko će šaraf kako treba zavrnuti, a kamoli šta drugo. I tako i bi. Hiljade je nezaposlenih na birou, a radnika nema. Posao zapravo ni ne traže. Ljeti na hrvatskom primorju mogu zaraditi ono što bi za godinu u Bosni i Hercegovini, o ostalim zemljama Europske unije da i ne govorimo.
Prilog Dženie Zukančić.
