Žrtva nije kriva za nasilje

Tužilaštvo Tuzlanskog kantona je od početka augusta otvorilo 76 predmeta za krivično djelo nasilje u porodici. Otvoreno  je 36 istraga i podignute su 22 optužnice. Doneseno je 6 presuda sa izrečenim kaznama zatvora, te 7 uslovnih osuda. Broj prijava za nasilje je u porastu.

- Prema nekim izvještajima koje mi zaprimamo od MUP-a i centara za socijalni rad, došlo je do povećanja broja slučajeva nasilja u porodici i nasilja nad ženama, kaže Aida Behrem, izvršna direktorica Udruženja Žene sa Une.

A razloge povećanog broja prijava tek treba utvrditi. U okviru Udruženja djeluje i Sigurna kuća. U periodu od početka 2018. do kraja 2022. u Sigurnoj kući boravilo je 300 osoba, od čega je čak 180-ero djece.

- Kapacitet naše sigurne kuće je 32 osobe. Od početka ove godine do danas, boravak u sigurnoj kući ostvarilo je 55 osoba, od toga je 14 žena i 20 djece koje su bile u pratnji svojih majki i, nažalost, 21 dijete kao direktna žrtva  nasilja u porodici, objašnjava naša sagovornica. 

U ovom trenutku na smještaju je 16 osoba. Finansiranje sigurnih kuća predvidio je Zakon o zaštiti od nasilja u porodici – 70 posto finansira se iz budžeta Federacije, a 30 posto iz budžeta kantona. Međutim, zakon nije zaživio i nikada nisu sačinjeni podzakonski akti o standardima i finansiranju.

- Mi očekujemo i unutar Sigurne mreže, mreže organizacija koje vode sigurne kuće, radili smo naizmjenama i dopunama ovih zakonskih rješenja, da će Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u skorije vrijeme biti izmijenjen i da će se u principu desiti pozitivni pomaci kad je u pitanju sigurno, stabilno i dovoljno finansiranje svih sigurnih kuća, naglašava Behremova.

Nedostajuća sredstva traže se kroz projekte ili donacije. Kanton Sarajevo jedini je riješio problem finansiranja sigurne kuće, dok su ostale četiri u Federaciji, prepuštene političkoj volji.

- Mi na području KS-a od samog osnivanja smo imali razumijevanje, senzibilitet vladajuće Vlade i obezbijeđeno je 70 posto  finansiranje smještaja korisnika, a prije dvije godine, zahvaljujući resornom Ministarstvu za rad i socijalnu politiku, izbjegla i raseljena lica KS-a, obezbijeđena su sredstva stopostotnog finansiranja smještaja korisnica u Sigurnu kuću, kaže Mubera Hodžić-Lemeš, menadžerica Sigurne kuće u KS-u.

Statistike Fondacije lokalne demokratije koja vodi sigurnu kuću u KS-u i SOS telefona pokazuju da je povećan broj prijava nasilja.

- I ovo je jedan način da ih ohrabrimo, pošaljemo podršku, da za nasilje nisu one odgovorne i krive, da je za nasilje isključivo odgovoran koji ga čini, da sistem stoji, da će ih zaštiti i da se obrate za pomoć, ističe Hodžić-Lemeš.

Nasilje mogu prijaviti u nadležnu policijsku upravu, centru za socijalni rad ili pozvati SOS telefon - za KS taj broj je 033 222 000, za Federaciju BiH 1265 i za Republiku Srpsku 1264. Nasilje je potrebno i prevenirati.

- Ono što društvo još uvijek treba raditi i uložiti izuzetno velike napore je prevencija. Tako da, preventivne aktivnosti - nikada ih nije malo, i uvijek ih treba provoditi, ističe Aldijana Trbonja-Tule, Inicijativa građanki i građana grada Mostara.

Potrebno je raditi na efikasnijoj primjeni zaštitnih mjera za žrtve, ali i mjerama prema počiniteljima nasilja. Femicidi su donekle probudili nadležne.

Prilog Matee Jerković.