Zašto je Sarajevo zatrpano smećem i otpadom?
U nastavku ćemo o jednom od većih problema glavnog grada BiH – prljavštini i sve većoj zapuštenosti javnih površina. Nepropisno gomilanje otpada postalo je svakodnevnica vidljiva na svakom uglu. Ekološkim akcijama pokušava se uticati na građane i vlast da svi konačno preuzmu odgovornost I akciju.
Za poražavajući i akutleni problem smeća i otpada u Sarajevu moguće je pronaći riješenje. Od nečega bi se moralo početi, a početak su svakako akcije čišćenja koje su u toku i koje će trajati 45 dana. Posljednje faze uspostave komunalne policije se privode kraju, a kako ističe resorni kantonalni ministar, ukoliko se zajedno udružimo i valjano komuniciramo, pozitivni efekti će doći.
- Mi smo ove godine detektovali šta nam je problem i u skladu s tim smo pripremili naše planove u ministarstvu i vladi, rekordno smo izdvojili 30 miliona KM za zajedničku potrošnju, gdje se dio korsti za akciju koja je u toku, koja će trajati nekih 40tak dana. U vezi s tim želimo dati jedan novi doprinos da ekipiramo našu komunalnu privredu. Radili smo aktivno sa zavodom za zapošljavanje da se obezbjedi preko 200 novih radnika koji će pomoći našim komunalnim radnicima da prebrode probleme s kojima se suočavaju, izjavio je Bojan Bošnjak, ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS.
Osim planiranih aktivnosti za suzbijanje problema, tu su i vanredne akcije uklanjanja divljih deponija koje je lokalno stanovništvo formiralo.
- Ne možemo raditi na samoj čistoći ukoliko samo jedan pojedinac ili određeno pravno lice, bavi se time, dok ostali nemilice izbacuju otpad na javne površine, te a taj način prljaju ono što ne treba da se zaprlja i za sta postoji predviđeno mjesto, rekao je Mirza Ramić, glasnogovornik KJKP "RAD”.
Da nije toliko do svijesti građana, koliko do nemara nadležnih, ističe predsjednik udruženja "Eko akcija". Dodaje da sa tri komunalna inspektora na nivou grada se ne može mnogo toga uraditi.
- Stanje u gradu je posljedica nebrige naših političkih elita, njima okoliš nije bitan, u Sarajevu se jedva infrastruktura nešto izmjenila od Olimpijade. Čistoća grada je iznavredan prikaz stanja. Bilo je par pokušaja da se uved malobrojni kontejnjeri za izvadanje otpada, međutim to je neodovoljno. Moramo imati kazne u sistemu, da se ovi koji pored kante bace tamo gdje je postojana infrastruktura moraju biti natjerani, smatra Anes Pondić.
Ono što bi zasigurno vrijedilo je kopirati gotovo savršenu infrastrukturu recimo Ljubljane, gdje kazne za nesvjesne građane koji pokušavaju prevariti sistem iznose od 800 do 2000 eura. Sa primjerom susjednih prestolnica, možemo pronaći riješenje za problem kojeg vučemo godinama, jer se ne radi o problemu jednog čovjeka već društva u cjelini.
Prilog Ajle Kanlić.
