Zaostavština ratova lebdi nad regijom
Izvještaj o procesu suočavanju sa prošlošću u regionu pokazuje nazadovanje u ovom procesu. To se, navedeno je, poklapa sa opsežnijim padom nivoa poštivanja ljudskih prava i vladavine zakona u nekoliko zemalja regije.
- Neuspjeh da se u potpunosti nosi sa ratnim zločinima i osnovnim uzrocima sukoba 90-ih i dalje ima razorne posljedice na poštovanje ljudskih prava, vladavinu prava i društvenu koheziju u regionu. Vrijeme je, i to hitno, da se postigne djelotvorna pravda, reparacija i istina za žrtve. Procesuiranje ratnih zločina, traženje nestalih osoba i pružanje reparacija žrtvama u posljednje vrijeme usporavaju ili stagniraju uglavnom zbog nedostatka političke volje. Druge ključne mjere, kao što su osnivanje komisija za istinu i pomirenje, provjera javnih službenika, suočavanje s osnovnim uzrocima nasilne prošlosti i inkluzivno obilježavanje sjećanja, nisu sprovedene, ističe Dunja Mijatović, komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope.
Naglašava da su priče i aktivnosti koje izazivaju podjele i mržnje postale generalizirana politička strategija, te da je civilno društvo trenutno najbolja nada za budućnost.
- Tema je na marginama društva. Sve je manje organizacija koje se bave ovim pitanjem, a političari koriste rast populizma u svijetu da ovaj problem sklone sa dnevnog reda. Možda najbolje ilustrira činjenica da nijedna politička partija u svome programu nema suočavanje s prošlošću. S druge strane, imamo autoviktimizaciju društva koja u suštini nema nikakve veze sa stvarnim suočavanjem s prošlošću, objašnjava Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a
Dodaje da je sada vidljivo kako nacionalizam kao ideologija ponovo preovladava.
- Mi se nikada nismo distancirali od ratnih zločinaca. Jer dok su za dio društva zločinci, za druge su heroji. Srbijanska vlast je stajala iza grafita posvećenog Ratku Mladiću, kao što je i zvanična politika Grada Sarajeva bila da na Kazanima ne stoji Cacino ime. Takvi ljudi danas obavljaju javne funkcije, smatra Ćudić.
Govoreći o domaćem krivičnom gonjenju, reparaciji ili pitanju prisilno raseljenih, Ćudić naglašava da je posao nedovršen. Optužnice se podižu krajem godine samo zbog norme.
- Brojevi mnogo znače na Balkanu. A jedan poimenični spisak svih ubijenih žrtava bi značio mnogo za budućnost. Ja lično pomirenje vidim kao preuzimanje odgovornosti za zločine i tek onda se može govoriti o nekoj budućnosti, naglašava naš sagovornik.
Ćudić upozorava da opstruiranje procesa suočavanja s prošlošću traje od samog završetka rata. Rješenje vidi u vraćanju Balkana u fokus zapadne politike. A bez regionalne saradnje, nema pomirenja.
Prilog Matee Jerković.
