(VIDEO) Žene nose najveći teret pandemije, prve su dobivale otkaze, povećana je stopa porodičnog nasilja, i danas treba da slavimo?

Širom svijeta, danas se obilježava Međunarodni dan žena, kao dio borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca. Žene zaposlene u industriji tekstila, prvi put su javno protestovale 8. marta 1857. godine u New Yorku, zbog loših uslova rada i niskih plata. Prva međunarodna ženska konferencija održana je 1910. godine u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke internacionale, kada je ustanovljen Međunarodni dan žena, na prijedlog Klare Cetkin, članice Njemačke socijalističke partije.

O ovoj temi u današnjem izdanju emisije Iza naslova razgovarali smo sa direktoricom Fondacije Infohouse Dženanom Alađuz i izvršnom direktoricom Fondacije CURE Jadrankom Miličević.

Fondacija CURE u Sarajevu je danas organizovala aktivističko stajanje, sa ciljem skretanja pažnje da životi žena u Bosni i Hercegovini nisu sigurni, posebno u vrijeme pandemije i prirodne katastrofe.

- Mi smo jako tužne što nakon 15 godina osmomartovskog marša koji Fondacija CURE organizuju u Sarajevu imali aktivističko stajanje, ističe Miličević, te dodaje da su zadovoljne što su im se pridružili svi koni koji su im podrška u ovakvim i mnogim drugim akcijama.

- Ono što je vrlo važno jeste poruka koju smo odaslali. Ona je veoma slična poruci koju su naše prijateljice i suradnice odaslale, kako u Banja Luci, Prnjavoru, Tuzli, Bjeljini, Visokom, Varešu... Zato je jako važno naglasiti da bez obzira na pandemiju, mi smo sve izašle gdje smo mogle na ulicu, i da na ovaj simboličan način skrenemo pažnju na situaciju i položaj u kojem se nalaze žene u BiH. Bez obzira na sve rezolucije, konvencije, na UN-ovu deklaraciju o ženskim pravima, BiH je potpisnica svega, sve što je dostupno. Mi imamo te pravne alatke, ali pitanje je primjene i kako se ustvari odražavaju na svakodnevni život žena, kazala je Miličević.

Objasnila je zbog čega je posebna parola ove godine "Sama nije tražila".

- Zbog činjenice da smo u posljednja četiri mjeseca bili prisutni regionalnom problemu, a to je seksualno uznemiravanje i silovanje, i onda je veći fokus sa parolama bio, koje smo danas iznosile i govorile javno, usmjeren u to i preporuke koje smo dali. Ponavljam, mi stvarno 365 dana u godini, mi aktivistkinje civilnog društva i ljudskopravaške organizacije, pokušavamo pomoći svim građanima i građankama BiH da riješe svoja životna zagarantovana prava po Ustavu i svim ostalim rezolucijama, dodaje.

Osmi mart je počeo kao protest, kaže Dženana Alađuz, i ističe da on treba takav i biti.

- Njegov prvi povod je bio protest zbog nejednakih plata i svega toga. Sada je 21. vijek, 2021. godina, imate da je više od pola populacije obespravljeno, i ekonomski i politički i socijalno. Ja ne vidim onda šta bih slavila. A meni personalno, da mi neko čestita jedan dan u godini, da mi da 200 grama pite i da me pusti kući u pola tri, stvarno ne mora, navodi Alađuz, te dodaje da je to ponižavajuće.

- Žene su se borile. Sad u pandemiji možemo vidjeti, udruženje "Prava za sve" je napravilo istraživanje, najveći teret pandemije nose žene, u kriznim profesijama, novinarstvo, medicina i trgovina. Najčešće kada su poslodavci morali otpuštati ljude, a svjesni smo, morali su, prvo su otpuštali žene. Za 20 posto i više povećana je stopa porodičnog nasilja tokom pandemije. I danas treba da slavim? Plus, to je sve nekako jedna takva hipokrizija. Kažem vam, ovo što sam rekla za pitu i pola 3, to uopšte nije šala. Nažalost, to je naš domet danas kada se slavi žena ko je više od 50 posto ovog stanovništva, istakla je Alađuz.

Pogledajte cijeli razgovor.

<iframe width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/QPBIBx_kPz0" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture" allowfullscreen></iframe>