(VIDEO) Krajišnik: Lijepo je sjetiti se oslobođenja Sarajeva, ali je pitanje imamo li pravo kititi se perjem generacija koje su izborile slobodu

Šesti je april, Dan grada Sarajeva. Dan koji za glavni grad Bosne i Hercegovine ima višestruku simboliku i poseban značaj. Na današnji dan, Sarajevo je oslobođeno od fašističke okupacije na kraju Drugog svjetskog rata. Ratna okupacija i najduža opsada jednog grada u modernoj istoriji počela je 47 godina kasnije, a Sarajevo i Sarajlije su se još jednom izborili za slobodu. Naši gost je Đorđe Krajišnik, novinar Oslobođenja

Zanimljiv kontekst za 6. april. Građani su izašli na ulice. Oko hiljadu Sarajlija bilo je ispred institucija i BiH i Federacije. Traže smjene i Vijeća ministara i Federalne vlade. Poručuju, borimo se protiv domaćeg okupatora.

Krajišnik kaže, svakako su to u određenom smislu unutrašnji okupatori, ali da ne treba amnestirati ni građane BiH i Sarajeva.

- Znate, mi uvijek nekako čekamo 6. april i slične prigodne datume da izrazimo neki svoj stav, da bismo nakon toga sve preostale dane u godini uglavnom ostali nijemi na mnoge stvari koje se dešavaju u ovom gradu. Podsjetiću na jednu stvar. Ubijen je Dženan Memić, a njegove ubice se godinama štite. U Banjoj Luci je ubijen David Dragičević, na isti način se štite njegove ubice i nisu nikoga našli. Sada smo u koroni potpuno postali svjesni da smo već više od 20 godina prepušteni u ruke ljudima koji nisu sposobni organizovati bilo kakav sistem nekorumpiranog državnog upravljanja. Sva ta priča o patriotizmu i našoj slavnoj historiji su budalaštine koje ne pripadaju 21. vijeku. Od države, ja kao čovjek od 32 godine očekujem da, ako mora postojati kao takva, u onim trenucima kada je stvarno potrebno reaguje. Mi svi, bez obzira kakva ova država bila, još uvijek ovoj državi plaćamo porez, ističe Krajišnik.

Dodaje, hiljadu ljudi danas na protestu ne znači ništa, jer smo davno trebali biti puno masovniji na ulicama i rješavati stvari u ovom gradu.

- Ok, lijepo je i za 6. april sjetiti se oslobođenja grada Sarajeva. Neki ljudi su se tada izborili za svoja prava i prava svih generacija poslije. To je u redu da se sjećamo toga, ali pitanje je šta smo mi danas uradili i imamo li pravo da se kitimo perjem onih generacija koje su zaista na svojim leđima i svojim životima i krvlju izborili i slobodu i neku najslavniju historiju ovog grada. Sarajevo je bilo i olimpijski grad, što vrlo često zaboravljamo, a obaveza olimpijskog grada nosi sa sobom i simboličku i stvarnu težinu. Sarajevo bi moralo biti antifašistički grad i kao takvo, Sarajevo bi moralo svaki dan propitivati sve i mitomanske i nacionalističke narative. Dok Sarajevo ne bude generiralo državu Bosnu i Hercegovinu kao cjelovitu, mi nikad nećemo imati cjelovitu državu Bosnu i Hercegovinu, dodaje.

Možemo i imamo pravo naslanjati se na prošlost, i važno je podsjećati se na neke bitne trenutke naše prošlosti, ali nam ona sama po sebi u budućnosti ne donosi ništa, smatra Krajišnik.

- Ona može biti dobar poučak, iskustvo, dobar način kako su se ljudi borili. Ali naš kontekst zahtjeva jednu drugačiju antifašističku borbu. Lijepo je iznijeti Titovu sliku, sjetiti se partizana, jer to su nezaobilazne stavke naše prošlosti sa kojima bismo se trebali ponositi. U toj antifašističkoj borbi partizana i drugih rodoljuba protiv fašizma možemo naučiti da su se ljudi uspjeli organizovati i da su bili svjesni da je jedina cijena zapravo njihov život. Danas, uz svu tu ikonografiju, o antifašizmu govorimo samo kada se iznesu Titove slike ili nekakve relikvije iz Jugoslavije. Uz svo moje poštovanje prema njima, mi trebamo novu paradigmu, ne samo u antifašizmu nego i mnogim drugim stvarima. A u antifašizmu posebno, jer fašizam se mijenja i uzima kontekst novog vremena. Moramo pronalaziti nove načine kako da mu se efikasno suprostavimo. Time što ćemo jednom godišnje govoriti o našoj slavnoj prošlosti, ne radimo ništa. To je samo jedna dekoracija. Antifašizam nije prisjećanje na prigodne datume. Antifašizam je stvarnost sa kojom se moramo nositi svakodnevno i antifašistički odgovarati na probleme sa kojima se suočavamo, poručuje Krajišnik.

Pogledajte cijeli razgovor.