(VIDEO) Dok cijene gasa i električne energije svakodnevno rastu udar očigledno ne može izbjeći ni BiH
Dok cijene gasa i električne energije svakodnevno rastu, udar očigledno ne može izbjeći ni Bosna i Hercegovina. Jedno od rješenja često se spominje proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, no u u našoj zemlji tek trećina proizvedene struje je iz obnovljivih izvora. I dok cijene dviljaju na svjetskim berzama, pojedine eu zemlje vraćaju se termoelektranama. Provjerili smo koliko su obnovljivi izvori adekvatna zamjena.
Početkom godine u Podveležju 15 vjetroelektrana počelo je sa radom. Tri koje se vode kao glavne a koje su sa radom počele 2018, su vjetroelektrane Mesihovina, i Jelovača, dok je ove godine u rad puštena i vjetroelektrana Podveležje. Ove tri vjetroelektrane godišnje proizvodu električne energije više od 150 malih hidroelektrana. No, to još nije dovoljno.
Vjetroelektrana Mesihovina sa 22 vjetroagregata može u prosjeku opskrbiti električnom energijom oko 27.500 domaćinstava. Jelovača I Podvležje su nešto manje i proizvode struje koliko i 46 malih hidroelektrana. Ipak potpuni prelazak na obnovljive izvore može očekivati tek 2050. i to ako vlasti ubrzaju proces.
No, trenutno stanje na svjetskom tržištu pokazalo je i prednosti termoelektrana kojima su se usljed divljanja cijena vratile Španije i Francuska koje su počele proizvoditi el. eneregiju na stari način. U međuvremenu u Bosni i Hercegovini i dalje, uprkos brojnim problemima ne odustaju od gradnje Bloka 7 TE Tuzla.
Kada je riječ o termoelekranama –proizvodnja jednog megavata zahtjeva četiri ili više megavata iz vjetroelektrane.
Nakon investicija u Hercegovini značajni projekti obnovljivih izvora energije su u pripremi i u ostatku naše zemlje. Elektroprivreda radi na realizaciji projekta vjetroelektrana Bitovnja kod Konjica kao i realizacija projekta vjetroelektrane Vlašić.
