Težina genocida se ne smije umanjivati
Nižu se reakcije nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Analize su podijeljene, kao i stavovi prije glasanja u Generalnoj kupštini. Zvanični beograd i politički predstavnici iz Banjaluke kao uspjeh pokušavaju predstaviti to što je 19 država bilo protiv rezolucije, te što je 68 članica Ujedinjenih nacija ostalo uzdržano, pa se tvore kvazianalize koliko to stanovnika svijeta nije podržalo Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Antigua i Barbuda, Bjelorusija, zatim Kina, Komoros, Kuba, Sjeverna Koreja, Kongo, Dominika, Eritreja, Eswatini, Grenada, te Mađarska, Mali, Nauru, Nikaragva, Rusija, Sao Tome i Principe, Srbija i Sirija su zemlje koje su stisnule crveni taster i odbile rezoluciju u Srebrenici. Možda najbolju sliku ostavlja komentar koji sam pročitao na društvenim mrežama, gdje je postavljeno pitanje “ima li neko da bi otišao živjeti u neku od navedenih zemalja?“. Odgovor je, više nego jasan. Puno bolja situacija nije ni sa 68 država koje su ostale uzdržane - jedino su možda neke od njih turistički atraktivnije od ranije nabrojanih 19. Dakle, zapadna civilizacija, te Evropa kojoj pripadamo i Evropska unija kojoj težimo vrlo su jasno podržale da se Rezolucijom uspostavi Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, te osudi svako negiranje genocida i slavljenje osuđenih ratnih zločinaca. Visoki predstavnik Christian Schmidt pozdravio je Rezoluciju Generalne skupština UN-a.
- Odluka o donošenju Rezolucije naglašava značaj priznavanja i odavanja počasti žrtvama tragičnih događaja koji su se odigrali u julu 1995. godine u i oko Srebrenice. Rezoluciju treba posmatrati kao izraz međunarodne posvećenosti čuvanju dostojanstva preživjelih i sjećanja na one koji su ubijeni. Od najvećeg je značaja da društvo odbaci sve pokušaje minimiziranja ili umanjivanja težine genocida u Srebrenici. Rezolucija mora služiti kao pokretač ozdravljenja i razumijevanja, umjesto da se iskorištava za uske političke ciljeve. To nije čin usmjeren protiv srpskog naroda ili Republike Srpske. Svaki pokušaj da se ova rezolucija stavi u takav kontekst je pogrešan i zlonamjeran, poručio je Schmidt, te pozvao relevantne faktore u BiH da “udruže snage u nastojanju da se izgradi povjerenje kao osnova za trajan mir, prosperitet i razvoj BiH kao dijela evropske porodice“.
U već poznatom maniru, o Rezoluciji se oglasila i Ambasada Rusije u BiH. Ističu da “statistička prednost u broju glasova nije kriterij istine“.
- Sjednica Generalne skupštine UN-a je otkrila produbljivanje raskola u međunarodnoj zajednici, te potvrdila da globalna većina ne prihvata zapadne narative. Sjednica nas je podsjetila na situaciju sa “izglasavanjem“ nelegitimnog visokog predstavnika, kada su zapadni članovi Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira izdajnički prekršili ustaljenu praksu i “progurali“ građanina Njemačke posredstvom prividne većine, naveli su iz ruske Ambasade, te upozorili da “to nosi opasnost ne samo za mirovni proces u BiH, već i za cijeli region“.
A administracija Ujedinjenih nacija nije čekala ni 24 sata, pa je tako 11. juli već označen na zvaničnom kalendaru na internet stranici UN-a kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić je na profilu na mreži X potvrdio da će Memorijalni centar Srebrenica - Potočari organizovati izložbu u Ujedinjenim nacijama u prvoj sedmici jula ove godine, a već je planirana i budžetom UN-a za narednu godinu.
- U New Yorku nismo stekli nijednog neprijatelja kojeg već nismo imali. Nismo izgubili nijednog prijatelja kojeg smo imali. Stajali smo sami nasuprot Rusije, koja je otvoreno zastrašivala zemlje članice, Kine koja je to radila malo manje otvoreno i Srbije koja je prijetila ratom. Bili smo efikasni, racionalni i pametni. Bez viška entuzijazma, poručio je Suljagić.
Šef bh. diplomatije Elmedin Konaković naveo je da je u budžetu za narednu godinu Generalne skupštine UN-a izdvojeno 320 hiljada dolara za obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida. “To je koncept koji će svake godine u New Yorku biti implementiran“, dodao je Konaković.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman je istakao da negodovanje iz Srbije pokazuje da je ta zemlja “još daleko od suočavanju sa prošlošću i svoje uloge u ratovima devedesetih“.
- Rezolucijom se nijedan narod ne proglašava genocidnim, jer se njome pravno nije ništa dogodilo, osim što se UN obavezao komemorirati taj zločin. Rezolucija nastoji pridonijeti da se zločin genocida više nikad i nigdje ne ponovi, istakao je hrvatskih šef diplomatije.
Kada su članice EU u pitanju, samo je Mađarska bila protiv Rezolucije. Grčka, Kipar i Slovačka bile su uzdržane.
- EU nije članica Generalne skupštine. Unija je vrlo jasna u vezi s tim. Odbijamo bilo kakvo poricanje ili relativizaciju onoga što se dogodilo u Srebrenici. Odbacujemo i osuđujemo svaku vrstu dovođenja u sumnju činjenice da se genocid dogodio u Srebrenici. To je činjenica koju su utvrdili međunarodni sudovi i EU ne prihvata aktivnosti koje omalovažavaju, relativiziraju ili negiraju genocid, poručio je Peter Stano, glasnogovornik EU.
Podsekretarka Ujedinjenih nacija i posebna savjetnica za prevenciju genocida, Alice Wairimu Nderitu, pozdravila je usvajanje Rezolucije. To će, tvrdi, biti od ključne važnosti za odavanje počasti žrtvama, osiguranje da njihova žrtva nikada ne bude zaboravljena, te za učvršćivanje naslijeđa onih koji su neumorno radili na donošenju pravde za žrtve i njihove najmilije.
- Zločini počinjeni u Srebrenici su od Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju nedvosmisleno dokazani kao genocid. Oni koji to pokušavaju negirati, umanjiti ili promovirati revizionizam, nanose štetu ne samo žrtvama zločina, već i sveukupnim naporima za mir i pomirenje u BiH ali i regionu. Dovođenje u pitanje tragične stvarnosti onoga što se desilo u Srebrenici nije prihvatljivo. Širenje poruka koje negiraju da se genocid, uključujući i govor mržnje i veličanje ratnih zločinaca, još je zlobnije, poručila je Nderitu.
Zaključila je i da negiranje genocida mora biti riješeno i suzbijeno kao prioritetno pitanje.
Prilog Kenana Ćosića.
