Što država neće, pacijent mora uraditi
Država ubija svoje građane koji boluju od raka. Koliko god brutalno da zvuči ova rečenica ona je itekako tačna. Naime, pacijenti koji se bore sa malignim bolestima nemaju lijekove koji im omogućavaju normalan život. Ustvari, imaju ako imaju novac. Privatne apoteke imaju lijekove čija cijena se kreće od 500 KM i više. Iako bi te lijekove trebali dobijati besplatno, za to država, entiteti i kantoni, tvrde da ili nemaju novaca ili da ih nema na ovom ili onom trežištu. Svaki pokušaj objašnjenja nema smisla, a ni opravdanja, jer sve u poređenju sa pravom na život djeluje nerealno i najblaže rečeno cinično. Priča Jovanke Nine Todorović.
Pravo na liječenje u BiH je obesmišljeno. Pacijenti koji se bore sa malignim bolestima nemaju lijekove koji im omogućava normalan život. Ustvari, imaju ako imaju novac. Privatne apoteke imaju lijekove koji se kreću od 500 KM i više. Iako bi te lijekove trebali dobijati besplatno jer podcrtavamo, to je lijek za život, za to država, entitet, kanton, nemaju novaca ili nema ih na ovom ili onom trežištu. Svaki pokušaj objašnjenja nema smisla. Nema ni opravdanja. Sve u poređenju sa pravom na život djeluje nerealno i u najblažem slučaju cinično.
Pacijenti sa malignim oboljenima moraju primati terapiju. Citostatici su neophodni i svako preskakanje terapije ugrožava život pacijenta.
- Ono što je sada trenutno aktuelno je nedostatak citostatika, znači citostatika koji su na esencijalnoj listi, koji su se trebali redovno primati. Sad su iz nekog njima znanog razloga deficitarni. Što se tiče tih lijekova pacijenti imaju mogućnost da te lijekove kupe pa da im Zavod nakon toga refundira troškove. Međutim, postavlja se pitanje ako država nije uspjela da riješi nabavku tih lijekova, kako to može pacijent sam uraditi? A može, izjavila je Enida Glušac, predsjednica Udruženja osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke "Renesansa".
KCUS nije nadležan za nabavku citostatika. To je nadležnost Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja kada je u pitanju Federacija BiH. Iz Zavoda kažu da kontinuirano poduzimaju sve aktivnosti koje su u njihovoj nadležnosti kako bi osigurali dostupnostlijekova u zdravstvenim ustanovama.
U slučaju da ne postoji alternativa, odnosno zamjenski lijek, Zavod omogućava pacijentima pravo na refundaciju kupljenog lijeka uz priložemi račun ili predračun od apoteke gdje je kupljen, priloženu medicinsku dokumentaciju i potvrdu kliničkih apoteka da zdravstvena ustanova u tom trenutku nije imala lijek koji se nalazi u Odluci o Listi lijekova fonda solidarnosti Federacije BiH, a koja se financira sredstvima fonda solidarnosti Federacije BiH
Ipak, pacijenti nemaju novac da kupe i da čekaju refundiranje.
- Ovdje ima više krivaca. Jedna stvar koja mene zbunjuje je zašto je u Zavodu odvojeno 12 miliona maraka manje nego prethodnih godina za onkologiju iako se zna da je broj onkoloških pacijenata u stalnom porastu. A s druge strane opet ko nabavlja lijekove, mislim da se radi o lošoj organizaciji, pripremi i procjeni. Zna se koliko je pacijanta, koji lijekovi su potrebni. Sa cijelom pripremo je trebalo početi mnogo ranije da bi pacijenti imali lijekove, dodala je Glušac.
Adisa Džananović, član Upravnog odbora komore magistara farmacije FBiH pojasnila nam je da se citostatici nabavljaju na zahtjev pacijenata.Kako je pojasnila svaka apoteka koja je registrovana i koja radi sa veledrogerijama može naručiti lijek i platiti ga.
- Citostatici su lijekovi koji su namijenjeni za stacionarno liječenje, odnosno za pacijente koji se nalaze na liječenju u bolnicama ili kliničkim centrima. Zbog nestašice citostatika u kliničkim centrima čestro pacijenti traće da sami kupe sebi citostatik kako bi mogli sebi uključiti terapiju. U tom slučaju apoteke su prinuđene da traže taj određeni citostatik i da nabavljaju preko određenih veledrogerija, veleprometnika koji su zaduženi za promet lijekova i da pacijentu prodaju faktički taj citoistatik, rekla je Adisa Džananović, član Upravnog odbora komore magistara farmacije FBiH.
Iako za tri puta manje, nego što je to Zakonom o zdravstvenom osiguranja FBiH propisano, Federalna vlada je Budžetom, koji je prihvaćen još u januaru, za Fond solidarnosti koji je pri Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, izdvojila 50 miliona KM.
