Statistička greška od devet milijardi KM?

Državni delegat Džemal Smajić postavio je pitanje Upravi za indirektno oporezivanje o postojanju velikih razlika u statističkim podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni između Bosne i Hercegovine i Srbije, te Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Naveo je da te razlike za posljednjih pet godina (2018-2022) iznose oko četiri milijarde i 550 miliona eura.

- Delegatsko pitanje zaprimljeno je u Upravu 30. augusta. Službenici UIOBiH postupaju po njemu. U skladu sa članom 159. Stav (2) Poslovnika Doma naroda Parlametarne skupštine BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 58/14, 88/15 i 96/15), Uprava je u obavezi da odgovor na delegatsko pitanje dostavi u roku od 30 dana, naveli su iz UIOBiH.

Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa kažu da je Agencija za statistiku BiH institucija nadležna za proizvodnju podataka, a da je UIOBiH institucija mjerodavna za prikupljanje i kontrolu jedinstvenih carinskih isprava.

- Analiza asimetrije između podataka BiH i podataka Evropske unije ukupno je pokazala da je ta asimetrija mala. Asimetrija između podataka BiH i podataka pojedinih članica Evropske unije je velika. Agencija za statistiku BiH je analizirala te uočene asimetrije i pronašla glavne razloge odstupanja u podacima, a to su: zemlja porijekla naprema zemlji konsignacije/izvoza, te kvazi tranzit (naročito utječe na trgovinu sa Slovenijom i Njemačkom) Kvazi tranzit se ne može izbjeći s obzirom da je carinska legislativa EU uvijek dozvoljavala uvoznicima u EU da puštaju robu u slobodan promet putem bilo koje carinarnice u EU), kažu iz MVTEOBiH.

Dodaju da Ministarstvo u analizama koristi isključivo podatke Agencije za statistiku kojoj se i obraćaju u slučaju uočavanja neobičnih odstupanja. Struka nudi moguća objašnjenja.

- Za razliku u podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni između država može postojati nekoliko logičnih objašnjenja. Jedno od onih koje najčešće može objasniti najveće razlike jeste razlika u metodologiji, gdje se podaci mogu izražavati prema zemlji trgovine, odnosno destinacije, pa se tako npr. uvoz iz Srbije ili Hrvatske u BiH bilježi onda kada se roba uveze iz ovih država, bez obzira na njeno porijeklo, objašnjava Igor Gavran, ekonomski stručnjak.

Drugi razlozi zbog kojih može doći do značajnih razlika mogu biti i u klasifikaciji robe. Svakako, moguće su svjesne ili nesvjesne pogreške.

- Izvorni podaci kod svih su isti, ali način obrade i prezentacije vjerovatno je metodološki različit. Zbog toga ne mora značiti da je bilo ko napravio grešku, već je jednostavno tome pristupio na različit način, kaže Gavran.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, iz Hrvatske u našu zemlju od 2018. do 2022. uvoz je iznosio gotovo 18,5 milijardi, a iz Srbije 15,2 milijarde KM. Prema riječima potpredsjednika VTKBiH Ahmeta Egrlića, jedini razlog zbog čega se pojavljuju drugačiji podaci jeste metodologija obrade podataka. Agencija za statistiku objavljuje podatke o robnoj razmjeni između zemalja na osnovu porijekla robe, a VTKBiH i neke druge institucije na osnovu zemlje trgovine.

- Ono što je suština da to apsolutno nisu statističke greške, ovdje se radi o milijardama, oko 9 milijardi se radi, naglašava Džemal Smajić, delegat u Domu naroda PSBiH.

Dodaje da do sada nije dobio povratnu informaciju, ali da će strpljivo čekati zvanični odgovor.

- Ovdje se ne može desiti da je neko zaboravio da nešto proknjiži i da upiše nešto u podatke. Iz tog razloga se ne može nešto ažurirati, ne može neko naknadno "izmišljati" da je nešto uvezeno što nije. Što se tiče provjere, itekako, osnov samog pitanja UIOBiH je da se ovi podaci ispitaju, da se provjeri zašto je to tako, kaže Smajić.

Tvrdi da je budžet države BiH oštećen za ogromni iznos. Kaže da ima elemenata nekih radnji koje nisu u skladu sa zakonom, ali ne želi prejudicirati, te će za daljnje korake sačekati zvanične odgovore relevantnih institucija.

Prilog Matee Jerković.