Srbima je rezolucija potrebna
Finalni prijedlog rezolucije kojom bi se 11. juli u svijetu obilježavao kao dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici upućen je predsjedniku Generalne skupštine UN-a. U njoj se ne pominje ni srpski narod, ni kolektivna odgovornost, ni bilo koja država. Ipak, u političkom vrhu Republike Srpske i Srbije osuđuju i pozivaju na neusvajanje.
Rezolucijom se bez rezerve osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja. Potiču se države da sačuvaju utvrđene činjenice, pa i putem svojih obrazovnih sistema, u cilju sprječavanja negiranja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnost. Poziva se na nastavak procesuiranja počinilaca genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom.
- Genocid se nije desio, to je izmišljenja forma kojom su pokušali satanizovati čitav srpski narod, izjavio je Milorad Dodik predsjednik RS.
- A šta je smisao, da prvo Srbima u BiH kažete mi nećemo s vama vi ste genocidan narod, a da vašim komšijama u Srbiji kažete ne interesuju nas autoputevi, možemo jednu traku da napravimo za vas genocidaše, a mi ćemo fini i pošteni da idemo u druge trake, kazao je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.
U izveštaju Vlade Republike Srpske dostavljenom Savjetu bezbjednosti UN stoji da bi usvajanje rezolucije o Srebrenici ugrozilo dugotrajan poslijeratni proces zacjeljenja BiH te da bi izazvalo bi unutrašnje sukobe. U izvještaju se navodi i da veliki dio stanovništva BiH i mnogi stručnjaci ocjenjuju da zločin u Srebrenici ne odgovara definiciji genocida.
- Rezolucija nije nikakva prijetnja srpskom narodu, ne postoje genocidni narodi, postoje zločinci koji su odgovorni za genocid. U ovoj rezoluciji nema nijedne rečenice koja govori o kolektivnoj odgovornosti jednog naroda, smatra Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva BiH.
U ovim danima prije glasanja o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, političari iz Republike Srpske i Srbije preplavili su javni prostor navodima poput onih da će rezolucija označiti Srbe genocidnim narodom, da će dovesti do ukidanja Republike Srpske pa i da je cilj- ratna odšteta od Srbije. Sada su, finalnim prijedlogom rezolucije razotkriveni mitovi i dezinformacije jer se u njoj ne pominje ni srpski narod, ni kolektivna odgovornost ni bilo koja država.
- Zašto Dodik Vučić i ostala velikosrpska bratija zagovaraju genocidnost svih Srba. Zato što se kriju iza te floskule, zato što veličaju ratne zločinice, zato što ih je politika veličanja ratnih zločina i negiranja genocida i dovela na vlast, a na vlasti ih i održava. Bez te ideologije oni su niko i ništa, rekao je Dragan Bursać, novinar i kolumnist.
Iako će sljedeće godine biti obilježena trideseta godišnjica genocida u Srebrenici ni u bh. entitetu Republika Srpska ni u Srbiji nije došlo do politike i katarze koja je u Njemačkoj dovela do historijskog priznavanja krivice i izvinjenja.
- Srbima je rezolucija potrebnija nego nama, kazala je predsjednica udruženja “Majke Srebrenice“ Munira Subašić.
Udruženja žrtava rata su reagovala na govor članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović pred Vijećem sigurnosti UN-a u kojem je između ostalog kazala da je rezolucija primjer kako strano miješanje i nepoštovanje Ustava BiH podrivaju mir i stabilnost. Rezolucija o genocidu u Srebrenici je civilizacijski čin, dok se protivljenje rezoluciji smatra nemoralnim i anticivilizacijskim. Rezolucija će biti usvojena, a na tridesetu godišnjicu genocida, u Potočarima će biti podignuta dva stuba, stub časti i stub srama, a na ovom drugom bit će uklesano ime Željke Cvijanović, poručuju iz udruženja.
Prilog Dženise Zukančić.
