Schmidt: Ostaću u BiH sa svim ovlastima koje imam - O Vijesti

Iz današnjeg izdanja O Vijesti izdvajamo:
Schmidt: Kombinovati prisustvo OHR-a i integraciju BiH u EU
Visoki predstavnik Christian Schmidt u intervjuu za Klix govoreći o navodima pojedinih medija da se na Zapadu razgovara o smanjenju ovlasti i izmještanju OHR-a istakao je da se nije o tome diskutovalo.
- Ja sam i organizovao i bio sam prisutan na sastancima na kojima se razgovara. Razgovaralo se o Dejtonu, PIC-u uključujući i moje prisustvo. Imali smo široku raspravu o svim temama, međutim nikakvih odluka u tom smislu nema. Razgovarali smo o tome kako možemo iskombinovati evropsku integraciju Bosne i Hercegovine i prisustvo OHR-a. Ja ću reći da se meni ne bi dopalo da budem ovdje još nekih 30 godina. Narednih 20 godina treba biti vrijeme promjena. Ja ću biti ovdje onoliko koliko budem vidio da postoji obaveza da izvještavam Vijeće sigurnosti UN-a. O tome da stvari nisu dovoljno održive da ove država bude bez prisustva međunarodne zajednice na osnovu Dejtona, rekao je Schmidt.
Naglasio je da uvjerava javnost da će on ostati u Bosni i Hercegovini sa svim ovlastima koje ima i da će raditi ozbiljno sa građanima BiH.
"Samo se radi o koordinaciji između Evropske unije i Dejtona. Postoji potreba da se to radi. Moje nadležnosti su navedene u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Sve dok postoji Dejton postoje i te nadležnosti. Možemo razgovarati kako implementirati stvari i to su diskusije koje idu korak po korak. Mnogi unutar EU se moraju ponovo pozicionirati nakon evropskih izbora. Imamo nove izbore u Francuskoj. Ovo je vrijeme kada se ponovo moramo resetirati, tako da niste upravu ako mislite da postoje razgovori o okončanju ovog mandata, kazao je Schmidt.
Suljagić: Slične politike su dovele do genocida u Srebrenici
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić oglasio se povodom špekulacija da pojedine države Evropske unije žele smanjiti ovlasti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita (Christian Schmidt).Suljagić je u svojoj izjavi izrazio zabrinutost zbog takvih pokušaja, naglašavajući da oni podsjećaju na postupke evropske zajednice s početka devedesetih godina.- Pokušaji relativiziranja i ograničavanja uloge visokih predstavnika snažno podsjećaju na ponašanje evropske zajednice početkom devedesetih - rekao je Suljagić.
Lagumdžija: Rezolucija potrebnija svijetu nego BiH
Stalni predstavnik BiH u UN Zlatko Lagumdžija je na Forumu „Rezolucija u uspostavi međunarodnog dana refleksije i komemoracije genocida 1995. u Srebrenici“ izjavio da je Rezolucija trenutno potrebnija svijetu nego nama jer je njena važnost u jačanju međunarodnog prava, očuvanju globalnog mira i sigurnosti, suočavanju s istinom o genocidu, borbi protiv njegovog negiranja, te obrazovanju i prevenciji budućih zločina.
Biden produžio važenje uredbe o Zapadnom Balkanu
predsjednik Sjedinjenih Država, produžio je za godinu dana uredbu o vanrednim mjerama za područje Zapadnog Balkana.U objavi Bijele kuće navedeno je da strane koje ugrožavaju mir i napore u stabilizaciji Zapadnog Balkana predstavljaju prijetnju po američku spoljnu politiku, prenosi Glas Amerike.- Potezi koji ugrožavaju mir i međunarodne napore u stabilizaciji stanja na Zapadnom Balkanu, uključujući nasilje i aktivnosti koje koče napredovanje ka efikasnoj i demokratskoj upravi i punoj integraciji u transatlantske institucije, predstavljaju izuzetnu prijetnju po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku Sjedinjenih Država - precizirano je u saopćenju o produženju važenja uredbe. Osoba koje pomažu, sponzorišu ili podržavaju nasilje u bivšoj Makedoniji, sada Sjevernoj Makedoniji, ali i drugim dijelovima regiona i aktivnosti kojima se opstruira primjena Dejtonskog sporazuma u Bosni i Heregovini ili Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija donijete 10. juna 1999. - navedeno je u saopćenju.Precizirano je da stanje na prostoru bivše Jugoslavije i Albanije u posljednje dvije decenije, uključujući podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija nakon raspada zemlje, kao i široko rasprostranjenu korupciju u vladama i institucijama na Balkanu, ometa napredak ka efikasnom i demokratskom upravljanju..
Evropska unija dogovorila je početak pristupnih pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom
Pregovori bi formalno trebali početi 25. juna, a Evropska komisija željela je dogovor postići prije nego što Mađarska 1. juna preuzme rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a.Budimpešta se prije protivila približavanju Ukrajine evropskom bloku, sumnjajući u procjene Komisije o spremnosti Kijeva za članstvo.Ukrajina je podnijela zahtjev za pridruživanje EU nedugo nakon početka ruske invazije u februaru 2022. Ona i susjedna Moldavija dobile su status kandidata četiri mjeseca kasnije."Ambasadori su se načelno složili oko pregovaračkih okvira za pristupne pregovore Ukrajine i Moldavije", objavilo je belgijsko predsjedništvo.Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ona se ni ne spominje kada je riječ o zvaničnom datumu početku pregovora.
Ove, ali i ostale vijesti iz BiH, regije i svijeta, pogledajte u videu ispod: