Problem naše zemlje zove se Milorad Dodik
Iako se u Rezoluciji ne spominju ni Srbija ni bh. entitet Republika Srpska, srbijanski predsjednik i politički vrh RS-a posebno su glasni protivnici njenog usvajanja. Aleksandar Vučić se gotovo svakodnevno obraća javnosti glumeći žrtvu i naglašavajući kako je srpski narod "meta" Rezolucije.
- A kakav je smisao te Rezolucije? Kažete nije nametanje kolektivne krivice. Nego šta je, upitao je Vučić.
A u srijedu je, vrlo ponosno, i to na ruskom jeziku, održao govor o temi "Revizija historijskih činjenica i otpor slobodarskih naroda" u Ruskom domu u Beogradu.
- Kao pripadnici srpskog naroda, nikada nismo i nikada nećemo ostati nijemi na negiranje ili minimiziranje posledica Holokausta, imajući u vidu zajedničku stradalničku sudbinu srpskog, jevrejskog i romskog naroda, istakao je Vučić.
No, za negiranje genocida u Srebrenici i minimaliziranje njegovih posljedica Vučić je vrlo otvoren. A nedavno je iz Srbije poruku poslao i evropski komesar za susjedstvo i proširenje.
- Želim da kažem da se apsolutno ne slažem sa onima koji bi krivicu za zločin genocida pripisali cijeloj naciji. Kolektivno kažnjavanje nikada nije bilo dio naših vrijednosti i nikada ne može biti dio naših vrijednosti, rekao je komesar Olivér Várhelyi.
Visoki predstavnik Christian Schmidt jučer je na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a naglasio da je neprihvatljivo veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida u Srebrenici. Ruski ambassador pri UN-u obrušio se na Schmidta, ali i na Njemačku.
- Postavlja se pitanje zašto baš Njemačka stoji iza ovog projekta? Pobornikom prava žrtava genocida u Srebrenici postavlja se država koja je u 20. stoljeću dva puta rasplamsavala svjetske ratove koji su odnijeli živote desetina miliona ljudi, rekao je Vasily Nebenzya, ambasador Ruske Federacije pri UN-u.
Iz susjedne zemlje poruke da je Srbija u najdubljoj intelektualnoj i moralnoj krizi ikada, prije svega zbog slabosti slobodnog, demokratskog svijeta, koji nije u stanju da se vrati vrijednosnim načelima.
- Problem je, pre svega, u konkretnoj politici onih država i saveza koji su posvećeni slobodi i demokratiji, iz kojih se toleriše javni uticaj ratnih zločinaca s prostora bivše Jugoslavije, i onih koji su neposredno odgovorni za genocid u Srebrenici. Zato bi BiH trebalo više da insistira na konkretnim primerima kako je bez odgovornog odnosa prema prošlosti nemoguće izgraditi poverenje i pomirenje, a bez poverenja i pomirenja nema jedinstvene BiH. Rezolucija će ostati besmislena ako ne postane obavezujuća, i ako se ne obezbede konkretni mehanizmi za njeno sprovođenje, naglašava prof. dr. Nikola Samardžić.
Iz Sarajeva poruke da izvor nestabilnosti u BiH nije rezolucija - izvor ima ime i prezime.
- Iz otadžbinske perspektive ekskluzivističkog šovinističkog nacionalizma naravno da je Rezolucija sporna. Međutim, Vučić je i pragmatičan političar, pa tenzije oko Rezolucije koristi za nacionalističku mobilizaciju srbijanskog biračkog tijela pred predstojeće izbore. I u jednom i u drugom slučaju govorimo o krajnje neljudskom ponašanju koje, ne samo da ignorira činjenice, nego dodatno dehumanizira žrtve, istovremeno dehumanizirajući i srpski narod za kojega jedino Vučićeva garnitura tvrdi da je genocidan, ističe prof. dr. Asim Mujkić.
Ključni problem Zapadnog Balkana, zaključuje prof. dr. Mujkić, je taj što nacionalistička ideologija isključivosti i crtanja novih granica nije poražena. A ta ideologija iznjedrila je I genocid.
Prilog Matee Jerković.
