Obradive površine propadaju - Šta ćemo jesti?!

Proljetna sjetva je pred vratima. Neizvjesno je pred novu proizvodnu sezonu.  Naši poljoprivredni proizvođači suočeni sa problemima.  Sve je manje onih koji obrađuju zemlju, onih koji proizvode hranu, a ove godine ćemo obraditi još manje nego ranije. Pitanje je šta ćemo jesti?!

Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini spremaju se za početak proljetne sjetve koja bi prema njihovim procjenama trebala da počne u prvim danima aprila.  Zbog manjka sredstava, izostanka podrške nadležnih, promjene klime, neizvjesno je i pred novu proizvodnu sezonu. 

- Sve od sjemena, do samog zagrijavanja, utopljavanje objekata u kojima se proizvodi rasadni materijal je poskupjelo. To će se vjerovatno odraziti na količinu sjetve, sađenja, rekao je Enijad Hasagić, poljoprivredni proizvođač .

Sve je manje onih koji se hvataju motike i ostaju na selima. Ove godine ćemo obraditi manje zemlje nego ranije. Samo u Unsko-sanskom kantonu predstojećom proljetnom sjetvom bit će obuhvaćeno šest hiljada hektara manje nego lani. To je, kažu poljoprivrednici, alarmantan podatak, a misle da je situacija slična i u ostalim kantonima. 

-  Manje se obrađuje, ljudi odustaju, jer trude se i rade i onda dođe nevrijeme i sve to uništi. Onda nema nigdje nikoga da se ljudi obeštete na bilo kakav način. I sad ako to traje dvije, tri godine, ljudi više nit imaju sredstava nit volje da nastave, izjavio je predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo.

I dok obradive površine propadaju, BiH uvozi više od 60 odsto hrane. Ove godine bi,  tvrde poljoprivrednici moglo biti problema i sa uvozom jer su evropski poljoprivrednici na ulici, protestuju, iako bi trebali biti na poljima jer je vrijeme da se radi. 

-   Eto vidite kad padaju veliki šta li će biti s nama malima ovdje, kazao je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice .

U Semberiji će biti zasijano nekih 25.000 hektara kukuruza, 17.000 hektara je pod pšenicom, a ostalo su uljana repica, soja, suncokret. 

Dobro došli u bogatu zemlju sa hiljadama gladnih, zemlju miliona hekatra čiju polovinu ne obrađujemo. Obradive površine propadaju.  Krajnji ishod i ove godine izgleda dobro poznat- gubici u proizvodnji i oslanjanje na uvoz?! 

Prilog Dženise Zukančić.