O kanal na lokaciji snimanja filma ''Sarajevo safari"

sarajevo safari/

sarajevo safari/

sarajevo safari/
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Gotovo tri decenije nakon rata, bolne ratne uspomene građana Sarajeva probudio je dokumentarni film koji je obilježio ovogodišnje izdanje Al Jazeera Balkans DOC festa. ''Sarajevo safari'' dokumentarac je koji govori o navodnom fenomenu bogatih stranaca koji su za velike sume novca dobili priliku, tokom ratnih devedesetih i opsade glavnog grada BiH, pucati na civile u Sarajevu. Kenan Ćosić donosi priču o ovoj, prilično neutemeljenoj priči.

Ukratko, bogati stranci su, navodno, dolazili najviše iz SAD, Kanade i Rusije. Preko Beograda stizali na Pale, te navodno odvođeni da ispune svoje bolesne fantazije na pozicije tadašnje Vojske Republike Srpske na padinama oko Sarajeva. Navodi, makar slični onima iz dokumentarca ''Sarajevo safari'', nisu se pojavili niti u jednoj presudi predstavnicima političkog i vojnog vrha Republike Srpske pred Tribunalom u Hagu. Film je temeljen na svjedočenju osobe koja se nije predstavila i čiji je lik zatamnjen, s obzirom da kao, navodni svjedok svih događaja, ne želi pokazati lice. Radi se o Slovencu koji je u bivšoj Jugoslaviji, navodno, bio obavještajac i koji je zbog poznanstava koje je imao tokom rata u BiH obavljao neku vrstu posredništva. Cijenu, kaže, nije znao, ali ističe da je bila basnoslovna, ali i veća ako je meta bilo dijete.

O navodima iz dokumentarnog filma ''Sarajevo safari" za O kanal govori Senida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata KS. Navodi da svi oni koji su u Sarajevu preživjeli opsadu od 1425 dana se i dan danas bore sa sjećanjima. Boli je činjenica da osim zapovjedne linije – političke i vojne, niko drugi nije odgovarao za svakodnevno teroriziranje, granatiranje, ubijanje iz snajpera...

- Znamo da postoje samo četiri presude po komandnoj odgovornosti. Pojedinačnih nema. Ni za one koji su bacali granate ni za one koji su pucali iz snajpera. Emocije se nisu ni stišale, žrtve nisu dobile ni moralnu satisfakciju, a pojavljuje se ''Sarajevo safari'' koji je frapirao sve. Ako je tačno, a nadam se da nije. Čovjek se zapita koji je monstrum, koji je to mentalni sklop mogao to raditi, ako je radio, kaže Senida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata KS.

 Dokumentarac je podigao i političku prašinu. Najglasniji su bili gradonačelnici Sarajeva Benjamina Karić i Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić. Karić je, na adresu Tužilaštva BiH, podnijela i krivičnu prijavu protiv NN lica koja su sijala smrt po Sarajevu i njihovih pomagača, te protiv odgovornih lica Vojske Republike Srpske. Kao dokaz nevela je dokumentarni film ''Sarajevo safari'', te svjedočenja Mirana Zupaniča, režisera i scenariste filma, te Faruka Šabanovića, Stane Čišić, Samira Čišića, Edina Subašića i anonimnog slovenskog obavještajca. Podnošenje krivične prijave najavio je i gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić i to protiv Zupaniča zbog, kako je naveo, gnusnih laži i izmišljotina koje je upakovao u dokumentarni film.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Ono što je iz devedesetih ugledalo svjetlo dana, pa je i danas dostupno na internetu, je snimak nastao na obroncima Trebevića na kome je u goste ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, prvom predsjedniku RS, došao ruski pisac Eduard Limonov. Upravo na tom snimku Limonov, nakon razgovora s Karadžićem, iz snajpera puca u pravcu grada. Snimak je, navodno, nastao na ljeto 1992. godine, a Limonov je umro sredinom marta 2020. godine, te sa sobom u grob odnio i istinu o pucanju po glavnom gradu BiH, odnosno da li je za to platio ili je besplatno dobio priliku iskušati ‘’snajperske vještine’’.

Režiser i scenarista Miran Zupanič istakao je da je za lov na ljude saznao početkom 2019. godine kada ga je producent Franci Zajc pitao je li zainteresiran snimiti film o jednom veoma neobičnom fenomenu. Misli Zupanić da se taj fenomen dešavao u veoma uskom krugu pouzdanih ljudi koji su znali čuvati tajne, te da je cilj je bio ispričati priču. Odgovarajući na reakcije zvaničnika iz RS, Zupanič navodi da ih sa emotivnog aspekta može razumjeti, jer je u ljudskoj prirodi da se ne želi konfrontirati sa istinama koje stvaraju bol.

Ovo je samo jedna od priča koju možete pročitati u novom izdanju magazina Dani. Vašoj pažnji preporučujemo i druge koje je za vas pripremila ekipa našeg mjesečnog magazina.