Nema puta u EU bez ljudskih prava

Četrnaest godina je prošlo od presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdić-Finci koja je trebala biti uvod u promjene BiH na putu vladavine prava. I tu je odmah zapelo. Godinama je Sejdić-Finci primjer kršenja osnovnih ljudskih prava  kada su izbori u pitanju i osnovnog  prava da biraš i da budeš biran. Evropski sud za ljudska prava donio je još pet presuda protiv BiH. I na tome je sve stalo.

Dervo Sejdić nam je rekao da više ne očekuje ništa. Ni za jednu presudu Evropskog suda za ljudska prava. Njemu nije jasno kako Evropa toleriše kršenje osnovnih ljudskih prava. Ovo je za njega razočaravajuća presuda.

- Stvarno očekujem od evropske zajednice, međunarodne zajednice ubuduće primjenjivati radikalniji pristup rješavanja ovog predmeta i svih drugih na način da počnu raditi svoj posao, recimo  sankcionisanjem lidera koji ne žele da rade u interesu građana BiH i u interesu države, izjavio je Dervo Sejdić.

Pored Derve Sejdića kao pripadnika romske manjine i Jakoba Fincija kao jevrejske, diskriminacija je nastavljana.Svoje pravo pred Evropskim sudom za ljudska prava su tražili i dobili kroz presudu 2014. Azra Zornić, koja je tužila državu, jer joj nije dozvoljeno da se kandiduje za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvo BiH, pošto se ne izjašnjava po etničkom principu - kao pripadnica konstitutivnih naroda u BiH. Ilijaz Pilav tužio je BiH, jer nije mogao kao Bošnjak, koji živi u Republici Srpskoj, da se kandiduje za člana Predsjedništva BiH koji dolazi iz tog entiteta. U presudi koju je dobio Svetozar Pudarić utvrđeno je da ga  je BiH diskriminisala u vezi s pravom na kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda s teritorije Federacije BiH, Posljednja u nizu je presuda u korist Slavena Kovačevića, čije bi eventualno provođenje izmijenilo kompletan politički sistem BiH kakav poznajemo.

- BiH je snažno kontrolisana od strane etno političkih elita samoproklamovanih zastupnika interesa takozvanih konstitutivnih naroda. Ova trodjelna podjela omogućava političku participaciju i gotovo apolutnu kontrolu nad ekonomskim resursima u njenom konstitutivno nacionalom domenu, rekla je  Hidajeta Redzić, predsjedavajuća Vijeća nacionalnih manjina Federacije BiH.

Zbog neizmjena Ustava svakodnevno se krše prava svih onih koji nisu konstitutivni. Ovako je stvoren jedan obruč nacionalnih elita koji svojim politikama određuju sudbinu BiH. Vijeće nacionalnih manjina FBiH da i pripadnici nacionalnih manjina imaju  svoja prava i kako bi mogli biti birani u kantonalne skupštine, Parlament FBiH te u Parlamentarnu skupštinu BiH.

Bruno Palestra devedesetogodišnji pripadnik Italijenske manjine u Federaciji kaže da bez presuda Sejdić -Finci i ostalih koje je donio Evropski sud za ljudska prava nema ni evropskog puta.

Najbliže dogovoru politički lideri bili su 2012. godine, kada je vrh vlasti u RS pristao na promjenu dijela Ustava brisanjem riječi „Srbin“ prilikom izbora člana Predsjedništva na teritoriji ovog entiteta. U tom slučaju bi se birao „jedan iz Republike Srpske“, što bi ispunilo dio obaveze.Vijeće  ministara BiH je 2015. godine usvojilo Akcioni plan za izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, što je trebalo biti podloga za izmjene Ustava i Izbornog zakona. Rezultat tada formirane radne grupe je izostao zbog političkih blokada. I tako redom.

- Uvijek sam govorio da nisam za sankcije Miloradu Dodiku ali jesam za sankcije i Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću i Bakiru Izetbegoviću koji presudu Sejdić -Finci koriste od same objave u svoju korist. Dragan Čović u svrhu legitimnog predstavljanja Hrvata u BiH, smatra Dervo Sejdić.

Evropski put bez bez provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava nema budućnost, smatraju naši sagovornici. Iako je, kako tvrde kandidatski status dobijen na poklon, presude će ostati kao podsjetnik ali i osnova za  nastavak evropskog puta BiH.

Prilog Jovanke Nine Todorović.