Nasilje nad ženama: Nedovoljna efikasnost nadležnih institucija i neprimjena zakonskih propisa

Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH je ukazao na nedovoljnu efikasnost nadležnih institucija i neadekvatnu zakonsku regulativu kada je u pitanju rodna ravnopravnost i nasilje nad ženama. Od 2019. do 2022. u Federaciji ukupan broj žrtava nasilja u porodici iznosio je 10.294, a od toga su 78 posto bile žene.

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i Krivični zakon FBiH nisu u potpunosti usklađeni s Istanbulskom konvencijom, iako je BiH ratificirala ovu konvenciju prije deset godina. Iz Gender centra su nam rekli da ima mnogo propusta ali da je veći problem neprimjena samih zakonskih propisa nego njihova neadekvatnost.

- Evo uzećemo ovih deset kantona. Mi imamo naprimjer na ovih deset kantona oko 1500 prijava slučajeva nasilja u porodici na godišnjem nivou nadležnim policijskim upravama a od toga 1100 ima izvještaj o počinjenim krivičnim djelima i nekih 700 izrečenih krivični sankcija, izjavio je Zlatan Hrnčić, stručni savjetnik Gender centra FBiH.

I sociolog Vladimir Vasić je saglasan da zakoni nisu loši. Problem je kada dođe do izvršne faze i ne dođe do adekvatnog ishoda.

- Žena u tom pravnom procesu ima tzv.povlašteni status i vrlo često odustane od svjedočenja i na taj način taj proces se završava i ne dođe do presuđujuće kazne. Zašto je to tako? Zato što žene nisu ekonomski osnažene, nisu u mogućnostti samostalno da nastave dalje i da izdržavaju djecu, naglasio je Vasić.

Jadranka Miličević, Direktorica i suosnivačica Fondacije CURE zadovoljna je što postoji ovaj revizorski izvještaj koji upravo detektuje probleme posebno kada je u pitanju, nasilje nad ženama. Kaže da je osnovni problem što većina onih koji trebaju provoditi zakone nisu dovoljno upoznati sa samim tekstom zakona ali ni Istanbulske konvencije.

- Ko trpi nasilje mora da ga prijavi na broj 1264 1265 i da odmah. Mi imamo educirane osobe koje savjesno rade, kada dobije poziv SOS telefonom od žrtve nasilja, daju se uputstva za dalje, kazala je Jadranka Miličević, direktorica i suosnivačica Fondacije CURE.

- Sistem koji nije dovoljno razvio te sve okolnosti. lako je doći do presude, međutim, mi fokus stavljamo na počinioce umjesto da stavljamo na same žrtvei to je ključni problem kada je u pitanju nasilje nad ženama, dodao je Vasić.

Policija uvijek pri prijavi nasilja mora biti prva linija odbrane, snmatraju naši sagovornici. Hrnčić iz Gender centra tvrdi da se zakoni uvijek mogu unaprijediti.

- Zakoni se uvijek mogu unaprijediti, unaprijeđenje propisa zahtjeva jedan kontinuiran pristup na osnovu iskustava iz prakese preuzetih međunarodnih konvencija i mi tu imamo jedan zadatak koji smo preuzeli i koji traži određeno vrijeme, smatra Hrnčić.

U Bih u posljednje dvije godine ubijeno je 19 žena. Najčešće su ubice bili upravo njihovi supružnici. U Bosni i Hercegovini trenutno radi devet sigurnih kuća. Od toga je šest u Federaciji BiH, a tri u Republici Srpskoj. S obzirom na to da donesenim propisima nije uređeno osnivanje, rad i finansiranje sigurnih kuća, federalno i kantonalna ministarstva nadležna za socijalnu politiku ne vrše odgovarajući i redovan nadzor nad njihovim radom. Postizanjem rodne ravnopravnosti u Federaciji BiH moguće je ostvariti značajnu dodanu vrijednost koja se ogleda u poboljšanju položaja žena u društvu i zaustavljanju nasilja nad njima, stoji u izvještaju.

Prilog Jovanke Nine Todorović.