Krade se ono što se nikada nije masovno kralo

Senzori, zujalice, nadzorne kamere, fizička zaštita. Sve su to mjere koje bi trebale da preveniraju broj sitnih građa u maloprodajnim trgovinama. Taj sistem i funkcioniše u praksi, ali se broj osoba koje kradu, da li zbog sve skupljih namirnica ili zbog profita, rapidno povećava iz godine u godinu. MUP Kantona Sarajevo je u ovoj godini evidentirao 199. Poređenja radi, u cijeloj 2022. godini zabilježeno je 200 krađa u maloprodajnim objektima. Naravno, većina takvih vrsta nedjela se ne prijavi nadležnim organima, stoga je jasno da je ova cifra mnogo veća od registrovane.

- Nekada su se krala skupa alkoholna pića, ali se u posljednje vrijeme to značajno promijenilo. Proizvodi na koje stavljamo zujalice postaju sve čudniji. Na primjer, salama je proizvod na koji se nikada prije nije stavljale zujalica, na čokolade i konzerve također. Nekada smo zujalice stavljali samo na alkoholna skupa pića, a sada iz dana u dan povećavamo broj proizvoda koje smo prinuđeni označiti uređajima protiv krađe, rekla nam je Minela Durmo, direktorica marketinga kompanije Amko komerc.

Za zaštitu većine prehrambenih proizvoda prodavci koriste male ljepljive zujalice, koje se stavljaju u unutrašnjost ambalaže, no prema riječima trgovkinje iz marketa Amko komerc, vještim kradljivcima čak ni to nije prepreka, jer pronađu način da skinu zujalicu.

- Nekada smo bili prinuđeni da zujalice stavljamo samo na skupe proizvode, a danas smo prinuđeni da ih lijepimo čak i na konzerve. No, nažalost, ni to nije uvijek dovoljno, jer stalno pronalaze neke nove načine i metode krađe”, tvrdi Alma Mulagić, prodavačica u Amko marketu, dodala je Durmo.

Jasno je da su brojne krađe koje se dešavaju u supermarketima odraz finansijske situacije u kojoj živi većina bh. građana. S obzirom na nezaustavljivi rast cijena apsolutno svih roba i usluga, ne možemo očekivati ništa drugo nego povećanje ovakvih slučajeva. Najžalosnije je to što posljedice sitnih krađa najčešće snose sami prodavci, jer ukoliko se nakon inventure pokaže manjak, koliki god on bio - plaćaju ga oni sami.

- Vrlo često smo i kao kupci svjedoci da se i u malim objektima, recimo maslinovo ulje, Nutella, konzerve, drže u magacinima, odnosno ne drže ih na policama, a to ustvari predstavlja borbu samih radnika protiv kradljivaca. Pravosuđe, odnosno organi gonjenja zakazuju u svom dijelu posla i vrlo često te osobe koje kradu, odnosno pljačkaju se brzo nađu na slobodi, čime se oni motivišu na ponavljanje krivičnih djela”, kazala nam je Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti u BiH.

Pored veoma niskih mjesečnih primanja, te izrazito napornog i teškog posla, radnici u trgovinama izloženi su i konstantnom riziku od napada, jer su prinuđeni da izigravaju policajca, što nerijetko nailazi na žestok otpor onih koji budu uhvaćeni.

Prilog Kenana Čopre.