Izetbegović nije htio Bulatovićeve dokumente
U podcastu Oslobođenja, Sadik Ahmetović je, bivši ministar sigurnosti BiH, govoreći o aktuelnoj Rezoluciji o Srebrenici koja se treba naći pred Generalnom skupštinom UN-a, ispričao i do sada nepoznate detalje o tome kako je Bosna i Hercegovina prokockala šansu da u Haag pošalje i nove dokaze, u vrijeme kada je isticao rok za reviziju presude protiv Srbije, odnosno bivše Savezne Jugoslavije.
Kada je, prije više od sedam godina, Bakir Izetbegović, tada u formatu člana Predsjedništva BiH, mahao timovima i prijetio Srbiji revizijom presude pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, bilo je jasno da skuplja političke poene i zato što se revizije kasno sjetio, a ni agenta BiH nije imala. No, zato je u Vijećnicu pozvao političare da mu daju podršku. Znamo, podršku je dobio, revizija je zapela pred pisarnicom, a on se i danas busa u bošnjačka prsa. U međuvremenu stižu novi dokazi da je Crna Gora bila spremna podržati dokumentima Bosnu i Hercegovinu, no Izetbegović je imao prečih SDA poslova. Svjedočenje Sadika Ahmetovića u podcastu Oslobođenja potvrđuju i ostali akteri, (tada) gensek SDA Amir Zukić i lider Kruga 99 Adil Kulenović.
Znam sigurno da je šef jedne veoma važne nevladine organizacije ovdje u Sarajevu, preko Novaka Kilibarde poručio da je tadašnji crnogorski predsjednik Filip Vujanović bio spreman pomoći BiH u zahtjevu za reviziju presude. Rekao je - "neka me nazove Bakir Izetbegović", rekao je Ahmetović.
U interesu Crne Gore je da se ne stidi kada pogleda Bošnjacima u oči za sve ono što se događalo Bošnjacima od strane Savezne Republike Jugoslavije u kojoj je participirala i Crna Gora. Kazao je da su oni izgladili odnose sa Momirom Bulatovićem i da je Bulatović donio sve zapisnike sa Savjeta za nacionalnu sigurnost Srbije. Iste one zapisnike koje je Carla Del Ponte zacrnila, kada ih je dobila od tadašnjeg ministra vanjskih poslova Gorana Svilanovića, ispričao je, Ahmetović.
- Procjena je bila da se radi o novim dokazima, što bi bilo jako važno da Međunarodni sud pravde uđe u meritum zahtjeva za reviziju. Kontakt osoba predsjednika ove nevladne organizacije je bio tadašnji generalni sekretar SDA Amir Zukić. On je odmah nakon sastanka nazvao Bakira Izetbegovića i to mu saopštio, i kazao mu da on treba nazvati Filipa Vujanovića koji je spreman pomoći da BiH izađe sa obrazom i sa novim dokazom u ovom zahtjevu za reviziju presude, istakao je Ahmetović.
Podsjećamo da je zatamnjene dokumente nekadašnjoj glavnoj haškoj tužiteljici Carli Del Ponte Svilanović dostavio uz, naravno, dogovor da se ne mogu koristiti protiv Srbije, već samo dijelovi koji se odnose na slučajeve pred Sudom za ratne zločine, koji nisu zacrnjeni. Opravdanoje vjerovanje da bi ovi dokumenti mogli predstavljati značajan dokaz i polugu u raskrinkavanju vojno-političkih veza sa agresijom na našu zemlju od 1992. do 1995. godine.
- Dakle, dobila bi se dokumentacija na osnovu koje bi se argumentovano mogla tražiti revizija. Nakon što sam to saznao, nazvao sam tadašnjeg člana Predsjedništva BiH da mu prenesem. Kasnije sam ga pitao da li je zvao, da li je komunicirao, on mi je rekao da je to njegov posao, da to nije moja briga, izjavio je Amir Zukić.
Dakle,Zukić nam potvrđuje Ahmetovićevu priču, a prema njegovim saznanjima kontakt sa rukovodstvom Crne Gore nije ostvaren, pa ni do dokumenata BiH nije došla. Adil Kulenović nam također potvrđuje da je postojala dobra volja Crne Gore da arhiv kojeg oni imaju stave na raspolaganje BiH.
- Ne znam kakav je kvalitet tih dokumenata jer ih nisam ni vidio. Susreo sam se sa Vujanovićem, on je bio spreman staviti na raspolaganje te dokumente, smatra Adil Kulenović.
A šta je dalje bilo svjedoči poruka bivšeg crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića, koji nije bio raspoložen za izjave, ali nam je potvrdio da je "komunikacija sa Izetbegovićem nepostojeća".
Prilog Dženise Zukančić.
